Back to top

DOBRODOŠLI

6. IZBORNA SKUPŠTINA HKSR

KANDIDACIJSKI POSTUPAK (30.08.2021.-20.09.2021)

Obavještavamo Vas da će se 30. rujna 2021. godine održati 6. izborna skupština Hrvatske komore socijalnih radnika.

Pozivamo Vas da se kandidirate za sljedeća tijela:

  1. Predsjednik Komore (1 član)
  2. Zamjenik Predsjednika Komore (1 član)
  3. Predsjednik Skupštine (1 član)
  4. Zamjenik Predsjednika Skupštine (1 član)
  5. Upravni odbor (7 članova)
  6. Nadzorni odbor (5 članova)
  7. Disciplinski sud (7 članova)

Za kandidaturu je potrebno na e-mail tajnik@hksr.hr dostaviti životopis i napisati za koje tijelo se kandidirate.

Kandidati za Predsjednika Komore i Zamjenika Predsjednika Komore moraju imati 10 godina radnog iskustva u djelatnosti socijalnog rada i ne smiju imati izrečenu mjeru Disciplinskog suda Komore, a uz životopis moraju dostaviti dokaz o radnom stažu i program rada Komore za mandatno razdoblje 2021.-2025.

Kandidacijski postupak započinje 30. kolovoza 2021. godine, a završava zaključno 20. rujna 2021. godine te se nepotpune i nepravovremeno dostavljene kandidature neće razmatrati.

Svaki član može se kandidirati samo za jedno od navedenih tijela Komore.

Napominjemo da će svi životopisi i programi rada elektroničkim putem biti dostavljeni svim članovima Hrvatske komore socijalnih radnika.

Prijavu za sudjelovanje na 6. izbornoj skupštini možete izvršiti putem linka https://forms.gle/8XA9THDGTAyky4vW7

Dana 09.07.2021. godine, na drugu obljetnicu tragičnog ubojstva socijalne radnice i pravnika u Centru za socijalnu skrb Đakovo, u 10:00 sati predsjednik HKSR-a mr.sc. Antun Ilijaš i odvjetnica Ana Čolić iz odvjetničkog društva Rački i kolege, u zgradi Ustavnog suda predali su prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 247. stavak 6. i 7. Obiteljskog zakona, prema kojoj socijalni radnici zaposleni u centrima za socijalnu skrb bivaju imenovani skrbnicima osobama lišenima poslovne sposobnosti bez njihovog pristanka.

DOKUMENT

 

Tportal.hr - Komora socijalnih radnika najavila ustavnu tužbu, evo i zašto

Hr.n1info.com - Komora socijalnih radnika najavila ustavnu tužbu

Jutarnji.hr - Hrvatska komora socijalnih radnika pokreće ustavnu tužbu: Premijer nije ispunio obećanje i riješio jedno goruće pitanje

Vijesti.hrt.hr - Komora socijalnih radnika traži ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona

Slobodnadalmacija.hr - Hrvatska komora socijalnih radnika traži ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona

Indeks.hr - Komora socijalnih radnika najavila ustavnu tužbu

Tportal.hr - Komora socijalnih radnika pokrenula ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona na drugu godišnjicu tragedije u Đakovu

Hr.n1info.com - Komora socijalnih radnika traži ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona

Potaknuti prijedlozima aktivnosti Akcijskog plana te izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi želimo skrenuti pozornost na uočene izazove rada, na zadovoljavanju potreba mladih i djece u sustavu socijalne skrbi, a koji se mogu prevladati sustavnim i strateškim planiranjem promjena uz dvosmjernu komunikaciju sa praktičarima.
Sustavu socijalne skrbi nedostaje (adekvatnih) smještajnih kapaciteta za sve korisničke podskupine djece i mladih (djecu i mlade bez (adekvatne) roditeljske skrbi, djecu i mlade s problemima u ponašanju, djecu s teškoćama u razvoju).

Posebno je alarmantna situacija sa osiguravanjem odgovarajućih smještaja za djecu i mlade koji ne mogu živjeti sa svojim roditeljima. Tijekom 2020. godine su Centri za socijalnu skrb pokrenuli postupke hitnog izdvajanja i smještaja 364 djece, što bi značilo da je svakog dana jedno djetetu hitno trebalo osiguran smještaj u udomiteljskoj obitelji ili odgovarajućoj ustanovi. Još je veći broj djece koja su izdvojena iz obitelji sudskim rješenjima ili su to zatražili roditelji koji nisu mogli više brinuti o njima. Međutim, aktualnim Akcijskim planom rješavanje navedenih problema u sustavu socijalne skrbi nije predviđeno.
Mreža psihosocijalnih i zdravstvenih usluga korisnicima socijalne skrbi nedovoljno je razvijena te suviše centralizirana. Usluge se tek sporadično pružaju kroz savjetovališta i obiteljske centre zbog čega je stručnim radnicima centara za socijalnu skrb teško osigurati kontinuirani i specifično ciljani rad s obiteljima u riziku. Mjere nadzora, kao mehanizam nadzora na roditeljskom skrbi o djeci u sustavu socijalne skrbi, provode vanjski angažirani stručnjaci (npr. psiholozi, socijalni pedagozi, rehabilitatori, socijalni radnici iz drugih ustanova i drugi) koje je posljednjih godina vrlo teško pronaći. Sam posao nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi nad djetetom nosi veliku količinu odgovornosti, a financijske naknade za obavljanje posla te (ne)vrednovanje truda uloženog u rad s obiteljima nedovoljno su motivirajući za zadržavanje kvalitetnih stručnjaka.

Nadalje, pri odlučivanju o izdvajanju djeteta nužno je imati na umu potrebe i specifičnosti djeteta, što znači da je potrebno izabrati udomiteljsku obitelj ili ustanovu koja će pružiti djetetu ono što mu je specifično potrebno. Sustavu nedostaje udomitelja općenito, a posebice specijaliziranih udomitelja (npr. za skrb o djeci s problemima u ponašanju). Stoga je nužno snažnije promovirati udomiteljstvo i raditi ciljane promocije u specifičnim regionalnim i/ili lokalnim sredinama gdje nedostaje udomitelja kako bi se osigurala ravnomjernija regionalna pokrivenost. Također, osigurati ažurnost u vođenju evidencija dostupnih smještaja u udomiteljskim obiteljima i osigurati veća sredstva za financiranje naknada udomiteljima od 10% predviđenih Akcijskim planom.

Reformom sustava socijalne skrbi naglasak je stavljen na deinstitucionalizaciji – smanjivanju broja institucijskih smještaja korisnika. Međutim, za određene korisnike smještaj u ustanovu je prijeko potreban radi osiguravanja kvalitetne skrbi o njihovim potrebama. U domovima za djecu ili djecu s teškoćama (centri za odgoj i obrazovanje) gdje s djecom rade stručni timovi – psiholozi, logopedi, rehabilitatori, socijalni pedagozi. Na listama čekanja domova za djecu čeka oko osamdesetero djece – i ta će djeca čekati na smještaj dok sva ona koja su u toj ustanovi ne završe školovanje ili budu premještena ili posvojena. Veliki problem sustavu socijalne skrbi predstavlja i činjenica da u Hrvatskoj postoji samo jedna specijalizirana dječja psihijatrijska bolnica u Zagrebu. Međutim, akcijskim planom nije predviđeno rješavanje navedenih problema korištenjem mehanizama s kojima raspolaže resorno Ministarstvo (ili u suradnji s drugim ministarstvima).

Ovim putem apeliramo na resorno Ministarstvo te sve osobe od utjecaja uključenih u planiranje aktivnosti Akcijskog plana da u njega uključe i rješavanje pitanja smještajnih kapaciteta za djecu i mlade, a posebice one koji zahtijevaju specijaliziranu skrb i/ili tretman.

Hrvatska komora socijalnih radnika

Obavještavamo Vas da je dana 09. lipnja 2021. godine, upućen dopis predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću, sa zamolbom da primi na razgovor članove Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi: predstavnike Studijskog centra socijalnog rada, predsjednicu Hrvatske udruge socijalnih radnika i predsjednika Hrvatske komore socijalnih radnika, a vezano uz donošenje Akcijskog plana unapređenja sustava socijalne skrbi, izradu novog Zakona o socijalnoj skrbi te aktualno stanje u ovoj djelatnosti. 

Isti dopis dostavljen je na znanje i ministru Josipu Aladroviću.

U nastavku Vam dostavljamo dio teksta dopisa:

„Situaciju smatramo žurnom zbog izraženog nezadovoljstva stručnih i drugih radnika u ovoj djelatnosti, odnosno članova Radne skupine za donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi  bez uvažavanja prijedloga korisnika i stručnjaka. Navedenim dokumentima planira se još veća centralizacija sustava što je suprotno europskim strateškim dokumentima, ali i stavovima naše stručne prakse koja se godinama zalaže za poboljšanje kvalitete socijalnih usluga, veću dostupnost prava i mogućnost pravovremene i kvalitetne zaštite najranjivijih građana naše  zemlje.“

Hrvatska komora socijalnih radnika

Jedna od  mjera koje su trebale pomoći da se stariji, nemoćni i kronično bolesni siromašni korisnici uključe u zajednicu je „ pravo na doplatak za pomoć i njegu“. Sama ideja ove naknade je bila u tome da bolestan ili nemoćni korisnik/korisnica  od te naknade plati uslugu druge osobe da joj pomaže u onim svakodnevnim radnjama koje više ne može sam ili sama činiti. Pri tome se misli na: organiziranje prehrane, pripremu i uzimanje obroka, nabavu namirnica, čišćenje i pospremanje stana, oblačenje i svlačenje, održavanje osobne higijene, kao i obavljanje drugih osnovnih životnih potreba. Iznosi namijenjeni tome su u dva opsega, punom, koji iznosi 600,00 kuna i u smanjenom koji iznosi 420,00 kuna.

Ovo pravo je došlo u sustav socijalne skrbi iz mirovinskog sustava u kojemu je bilo priznavano uz mirovinu u onim slučajevima kada je dolazilo do pogoršanja zdravstvenog stanja korisnika mirovine. Ti iznosi u mirovinskom sustavu bili su puno veći.

Da bi se ostvarilo pravo u punom opsegu potrebno je ispuniti određene zdravstvene kriterije – što utvrđuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (laički rečeno-„ komisija“). Pravo na puni opseg doplatka imaju osobe s težim oboljenjima a ostali zakonski kriteriji su: da osoba nema sklopljen ugovor o doživotnom niti dosmrtnom uzdržavanja, da nije smještena u ustanovu socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi odnosno organiziranom stanovanju, da ne ostvaruje isto pravo putem HZMO-a i da ne ostvaruje pravo na osobnu invalidninu po Zakonu o socijalnoj skrbi ili drugim propisima (čl.  Zakona o socijalnoj skrbi).

Za ostvarivanje prava u smanjenom opsegu, osim gore navedenih kriterija, uzimaju se u obzir i kriteriji kao što su: posjedovanje druge kuće ili stana osim one u kojemu osoba stanuje a koju bi mogla otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za pomoć i njegu, posjedovanje poslovnog prostora koji se ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti, te prosječni iznos prihoda samca koji ne smije prelaziti iznos od 1.250,00 kuna odnosno prosječni mjesečni prihod svih članova kućanstva koji ne smije prelaziti iznos od 1.000,00 kuna u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojemu je podnesen zahtjev( čl. Zakona o socijalnoj skrbi).

Što to u praksi znači ? To znači da  će 600,00 kuna mjesečno, koliko iznosi visina doplatka u punom opsegu, ostvarivati osobe s težim oboljenjima - bez obzira što imaju veće prihode, što su vlasnici nekoliko nekretnina ili poslovnih prostora, dok s druge strane pravo na doplatak u smanjenom opsegu, koji  iznosi 420,00 kuna mjesečno, neće moći ostvariti  bolesne osobe -  samci koji imaju niske mirovine -  ali veće od 1.250,00 kuna mjesečno; kao i  one bolesne osobe koje žive  s nekim, najčešće bračnim/ izvanbračnim partnerom, a to su u pravilu umirovljenici sa niskim mirovinama, pa  im prihodi prelaze  1.000,00 kuna po članu kućanstva.

Takvo zakonodavstvo je nepošteno, zakida najsiromašnije i najbolesnije članove našeg društva i pod hitno se mora mijenjati.

Unatrag zadnjih desetak godina ministarstvima nadležnim za socijalnu skrb je od strane struke bilo ukazivano na brojna nepravedna, diskriminirajuća i loša usmjerena novčana prava koja su „dolutala“ u socijalnu skrb. Vezano za pravo na doplatak za pomoć i njegu struka predlaže da se svim osobama kojima Zavod utvrdi odgovarajući zakonom propisan stupanj narušenosti zdravstvenog stanja, a koji nemaju sklopljen ugovor o dosrmrtnom uzdržavanju, koji imaju jednu nekretninu u kojoj žive, nemaju poslovni prostor i koji su smješteni po privatnoj osnovi u domove socijalne skrbi ili druge ustanove omogući ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu a da prihodovni cenzus iznosi 4.000,00 kuna po samcu odnosno članu kućanstva umjesto 1.250,00 i 1.000,00 kuna. Time bi ti iznosi pomogli u zbrinjavanju velikog broja korisnika jer bi njime doplatili naknade za smještaj u domove. Visina premala naknada je zaista niska  i da bi ostvarila svoj smisao trebala bi iznositi najmanje 750,00 kuna mjesečno a u punom iznosu barem 1.000,00 kuna mjesečno.

Time bi se doista pomoglo velikom broju korisnika u zbrinjavanju, uključivanju u svakodnevni život, a korektnim i poštenim odnosom zajednice bi se vratilo dostojanstvo starijim i siromašnim članovima zajednice kao i članovima njihovih obitelji.

Isto tako godinama je ukazivano da ovom pravu kao čisto administrativnom postupku nije mjesto u sustavu socijalne skrbi iz razloga što se ovakvim iznosima ne postiže socijalna sigurnost „pravih“ korisnika a troše se resursi na one korisnike koji nisu u stanju socijalno zaštitne potrebe. 
Nejasno je zbog čega se ovo pravo na preispita i utvrdi postiže li efekte na one kojima je namijenjeno, pa da se slijedom toga regulira zaštita bolesnih, nemoćnih i siromašnih osoba kroz suvislije i pravednije zakonodavstvo.

Hrvatska komora socijalnih radnika

Prema ranijem dogovoru dana 26. svibnja 2021. godine održan je ponovni sastanak predsjednice Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefice Karačić i predsjednika Hrvatske komore socijalnih radnika Antuna Ilijaša s ministrom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Josipom Aladrovićem i njegovim suradnicama.

Na sastanku su razmotrene aktualne teme vezane uz Nacrt prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi s naglaskom na mogućnosti nužnih rasterećenja sustava smanjenjem javnih ovlasti i jačanja kapaciteta za  uspješniju i dostupniju zaštitu ranjivih skupina u djelatnosti socijalne skrbi.

U otvorenom dijalogu s Ministrom Aladrovićem razmijenili smo stavove, ukazali na probleme prakse i  potrebe naših korisnika te smo dobili informacije o daljnjim planovima ministarstva u cilju unaprjeđenja djelatnosti.

Dobivena je informacija da pravo na naknadu do zaposlenja neće biti u novom Zakonu o socijalnoj skrbi, dok će osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu kao i status roditelja njegovatelja biti razmatrani da više neće biti prava iz sustava socijalne skrbi sukladno Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. 

Dogovorena je daljnja suradnja i šira rasprava o našim prijedlozima na sljedećem sastanku Radne skupine koji je planiran za idući tjedan.

Obavještavamo Vas da je dana 18. svibnja 2021. godine održan sastanak predsjednice Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefice Karačić i predsjednika Hrvatske komore socijalnih radnika Antuna Ilijaša s ministrom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Josipom Aladrovićem i njegovim suradnicama.

Na sastanku, u trajanju od 1,5 sati, ministar je ponovno upoznat problematikom u sustavu socijalne skrbi te prevelikim obimom javnih ovlasti koje su u nadležnosti centara za socijalnu skrb. Ponovno je predloženo smanjenje javnih ovlasti (doplatak za pomoć i njegu, naknada do zaposlenja, osobna invalidnina, status roditelja njegovatelja…) te je dogovoren ponovni sastanak za 7 dana o ishodu kojeg ćete biti povratno obaviješteni.

Hr.n1info.com – Ilijaš: Čudno mi je da nas ministarstvo ne doživljava kao partnere

Tekst o reformi socijalne skrbi

Vijesti.hrt.hr - Otvoreno o socijalnoj skrbi: Najlakše je staviti nekome metu na leđa

Hr.n1info.com - Izvan okvira: Štefica Karačić i Antun Ilijaš (26.4.2021)

Tportal.hr – Konačni nalaz Komore socijalnih radnika: U slučaju djevojčice iz Nove Gradiške nisu utvrđene pogreške u radu

Dnevnik.hr – Komora socijalnih radnika objavila rezultate stručnog nadzora u Novoj Gradiški: Nisu utvrđene pogreške ili propusti u radu ovlaštene socijalne radnice

Net.hr – Nalaz Komore socijalnih radnika o malenoj Nikoll: Nisu utvrđene pogreške, radnica je postupala stručno i odgovorno

Rtl.hr – Šef Komore socijalnih radnika objasnio slučaj male Nikoll: Socijalna radnica bi opet postupila isto. Nismo mogli više držati dijete kod udomitelja

Hr.n1info.com – Antun Ilijaš: Socijalni radnici žive kao da im je netko stavio metu na leđa

Vijesti.hrt.hr – Ilijaš za Dnevnik HTV-a: Nije bilo elemenata za oduzimanje djece

Jutarnji.hr – Ilijaš o slučaju preminule dvoipolgodišnjakinje: Nije bilo elemenata za oduzimanje djece

Jutarnji.hr – Komora o slučaju djevojčice Nikoll: Nisu utvrđene pogreške socijalne radnice, postupala je stručno i odgovorno

Slobodnadalmacija.hr – Šef Komore socijalnih radnika otkrio da bi socijalna radnica u slučaju malene Nikoll opet morala postupiti isto: „Nije bilo propusta“

Tportal.hr: Šef Komore socijalnih radnika o slučaju djevojčice Nikoll: Nije greška. Mi nismo više mogli držati dijete u drugoj obitelji nego u pravoj

Predmetna obitelj je bila u tretmanu u vremenskom razdoblju od 2017. do 2021. godine. U tom vremenskom razdoblju poduzimane su brojne socijalne intervencije i mjere obiteljsko pravne zaštite maloljetne djece. 

Ovlaštena socijalna radnica - voditeljica slučaja je u provedenim postupcima primjenjivala odgovarajuće metode i instrumente socijalnog rada (liste za procjenu razvojnih rizika djece, liste za procjenu roditeljskih snaga i  roditeljskih rizika, razgovore i izvide na terenu, savjetovanja i pomaganja obitelji, smještaj, intervencije vezane uz zaštitu žrtava obiteljskog nasilja, planiranje mjere stručne pomoći i potpore, praćenje rada voditeljice mjere stručne pomoći i potpore i druge socijalne  intervencije). 

U radu je postupala sukladno definiranim protokolima za vođenje slučaja, od prikupljanja podataka, uključivanja korisnika, uključivanja i suradnje sa stručnim timom Centra i vanjskim stručnjacima, pribavljanja potrebne dokumentacije i nalaza, timskog procjenjivanja potreba, predlaganja mjera, te planiranja, praćenja i evaluacije rada u cilju rješavanja problema i zaštite dobrobiti mlt. djeteta i druge djece iz obitelji

Analizom dokumentacije i razgovora s ovlaštenom socijalnom radnicom, te razgovora sa voditeljicom mjere stručne pomoći i potpore prof. psihologije i ravnateljem Centra za socijalnu skrb uočena je snažna usmjerenost stručnjaka Centra na poboljšanje odnosa među roditeljima, kako bi se smanjili rizici za uspješan psihofizički razvoj njihove mlt djece i stvorili potrebni uvjeti za povratak djeteta iz udomiteljske u biološku obitelj. 

Zadnji kontakt i razgovor sa djetetom i njegovom majkom dan prije tragičnog događaja obavile su dvije psihologinje Centra za socijalnu skrb Nova Gradiška (ovlaštena socijalna radnica je bila u izolaciji jer je bila pozitivna na COVID 19). Tom prilikom nisu uočeni znakovi niti je evidentirana sumnja psihologinja da je dijete sigurnosno ugroženo u svojoj obitelji.

Stručni nadzor je ocijenio da je socijalna radnica u postupcima zaštite dobrobiti postupala stručno i odgovorno, u skladu s pozitivnim propisima, standardima socijalnog rada s obiteljima u riziku i javnim ovlastima Centra za socijalnu skrb u području obiteljsko pravne zaštite djece. Stručnim nadzorom nisu utvrđene pogreške ili propusti u radu ovlaštene socijalne radnice značajne za tragičan ishod postupka.

Hrvatska komora socijalnih radnika

Provjereno 22.04.2021.

https://novavideo.dnevnik.hr/product/emisije/41512-provjereno-22-04-2021

Dnevnik.hr – Predsjednik Komore socijalnih radnika o rezultatima nadzora u Novoj Gradiški: "Danas smo primili izvješća kolegica. Zašto dugo traje? Ne bih to rekao, traje iz objektivnih okolnosti"

Indeks.hr – Šef Komore socijalnih radnika: Dobili smo izvješće o nadzoru u slučaju male Nikoll

Telegram.hr – U Komoru stigli rezultati nadzora socijalnih radnika u Novoj Gradiški

Dnevno.hr – Završen nadzor Centra Nova Gradiška; Predsjednik Komore socijalnih radnika otkrio kada će biti na stolu ministra

Narod.hr – Danas prosvjed socijalnih radnika – Ilijaš: Ministar bi trebao uvažavati ono što mi kažemo

Vijesti.hrt.hr – Socijalne radnice: Kod nas se prvo proglasi krivac pa utvrđuje odgovornost

Dana 15.04.2021. godine fizički su napadnuti stručni djelatnici Centra za socijalnu skrb Split prilikom obilaska korisnika.

Fizički su napadnuti pravnica, psiholog i socijalni radnik. 

Hrvatska komora socijalnih radnika najoštrije osuđuje napade na radnike i djelatnike sustava socijalne skrbi.

Nasilje, kako fizičko tako i govor mržnje, kao i neprimjerene izjave javnih osoba, koje ne pridonose poboljšanju kvalitete rada djelatnika sustava socijalne skrbi. 

Upućujemo apel Predsjedniku, Premijeru, Vladi i resornom ministru, kao i nadležnim institucijama, da sukladno svojim ovlastima naprave sve da zaštite radnike i stručne djelatnike u cijeloj Republici Hrvatskoj. 

 

Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika
mr.sc. Antun Ilijaš, diplomirani socijalni radnik

 

Hr.n1info.com – Socijalni radnik: Imam dvoje djece, sad im moram objasniti da ja nisam ubojica

Hr.n1info.com – Povratak djeteta u obitelj iz udomiteljske nikad nije odluka samo jedne osobe

Direktno.hr – Komora socijalnih radnika reagirala na posljednji napad: Nasilje i neprimjerene izjave javnih osoba ne pridonose poboljšanju kvalitete rada

Narod.hr – Komora socijalnih radnika Plenkoviću, Milanoviću i Aladroviću: Zaštitite nas

Radio101.hr – Komora socijalnih radnika traži zaštitu Vlade i Ministarstva

Vijesti.hrt.hr – Komora socijalnih radnika apelira na prekid govora mržnje

Glasistre.hr – Komora socijalnih radnika apelira na prekid govora mržnje

Nacional.hr – Ilijaš: Dosta je, nema smisla da nas neke javne osobe unaprijed osude

Tportal.hr - Ilijaš: Došlo je vrijeme da sad stanemo i kažemo „Dosta je“, jer više nema smisla da nam neke javne osobe daju lekcije

Otvoreno.hr – Hrvatska komora socijalnih radnika uputila apel Aladroviću: Kao odgovorna osoba, bez odgode pokrenite potrebne promjene u sustavu

Crvena linija o ulozi institucija u zaštiti dece od zlostavljanja

Unatrag nekoliko dana među socijalnim radnicima je spontano pokrenuta inicijativa za podnošenje kaznene prijave protiv Jelene Veljače i Nataše Janjić Medančić. Odvjetnički ured Klaudia Čurina iz Zagreba sastavio je kaznenu prijavu državnom odvjetništvu protiv Jelene Veljače i Nataše Janjić Medančić u kojoj ih terete za kazneno djelo protiv javnog reda – javnim poticanjem na nasilje i mržnju, opisanu i kažnjivu po članku 325. stavku 1. Kaznenog zakona. Kaznenoj prijavi su se masovno priključili socijalni radnici, psiholozi, pravnici, socijalni pedagozi – u  ponedjeljak 12.04.,  kada je kaznena prijava podnesena odvjetničku punomoć za zastupanje predalo je 169 stručnih djelatnika centra a očekuje se da će se prijavi pridružiti još nekoliko stotina socijalnih radnika, psihologa i pravnika djelatnika centara.

 Hrvatska komora socijalnih radnika podržava inicijativu svih stručnih djelatnika centara  koji sudjeluju te poziva i ostale strukovne komore da iskažu svoju podršku.

u ime Upravnog odbora Hrvatske komore socijalnih radnika:
mr.sc. Antun Ilijaš,  dipl. soc. radnik

Obavještavamo Vas kako je danas, 09. travnja 2021. godine, u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održan sastanak predsjednika Hrvatske komore socijalnih radnika Antuna Ilijaša i predsjednice Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefice Karačić s ministrom Josipom Aladrovićem i državnom tajnicom Marijom Pletikosa, a tijekom kojeg je ministar upoznat sa zahtjevima za smanjenje ovlasti centara za socijalnu skrb. Neki od iznesenih prijedloga, između ostalih, odnosili su se na naknadu do zaposlenja, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja.

Ministru je naglašeno kako je trenutno stanje na terenu u pogledu sigurnosti djelatnika sustava socijalne skrbi, a posebice centara za socijalnu skrb, iznimno ugrožavajuće. U tom smislu, zatražen je dodatni angažman ministarstva u pogledu povećanja sigurnosti djelatnika!

Za 10-ak dana planiran je idući sastanak na kojem se očekuju konkretni odgovori ministra na iznesene prijedloge za smanjenje javnih ovlasti.

O istom ćete biti pravovremeno obavješteni.

Predsjednik HKSR

mr. sc. Antun Ilijaš, diplomirani socijalni radnik

Sedam teza o socijalnom radu i socijalnoj skrbi pred oluju megareforme i prije točke nakon koje nema povratka
Autor: doc.dr.sc. Ana Opačić

TEZA 1. Ne zaboravimo da sustav u kojemu živimo i radimo je sustav spojenih posuda. Promijenimo li jedan njegov dio, neizbježno se mijenja njegov drugi dio. Možemo se usuglasiti i dogovoriti da stvorimo društvo represije (brže kažnjavanje, teže kažnjavanje, brzo uplitanje državnih tijela, pozivanje na najteži stupanj mjera, kažnjavanje i procesuiranje nasilnika, oduzimanje djece roditeljima koji neadekvatno skrbe za djecu), ali imajmo na umu da se istovremeno odmičemo od nečega što smo pokušavali stvarati godinama - društva prevencije, resocijalizacije, podrške i vjere u osobnu promjenu. Kada govorimo i sudimo o ljudskoj naravi i ˝monstrumima˝, ne zaboravimo da postoji dinamika odnosa koju očima promatrača izvana ne možemo vidjeti. Ne zaboravimo da se i danas značajan dio žrtava obiteljskog nasilja nerijetko s djecom vraća partneru. Hoćemo li zabraniti taj povratak, hoćemo li majci koja se odluči iz skloništa s djecom vratiti nasilnom ocu oduzeti djecu i ne dozvoliti joj da odlučuje o njihovoj sudbini? Hoćemo li oduzeti majci ili djetetu pravo na zajednički život, čak i kada se on odvija unutar zidova kaznionice? Hoćemo li u svrhu prevencije nasilja ipak pooštriti postupanja prema maloljetnicima i počiniteljima nasilja u školi gdje već sada bilježimo značajan porast međuvršnjačkog nasilja? Hoćemo li sada oduzeti djecu svim onim roditeljima čija djeca prose po zagrebačkim ulicama? Svim onim roditeljima kod kojih su uočeni propusti u roditeljskoj skrbi i koji imaju izrečenu bilo koju mjeru obiteljsko pravne zaštite? Ne prejudiciram odgovore, samo podsjećam da u okviru društva s kojim nas veže društveni ugovor ne možemo tek tako izbiti i promijeniti jednu njegovu kariku, a da istovremeno ne promijenimo karakter tog društva.
U dva dana dvije tragične sudbine dvije djevojčice. Jedna u obiteljskom domu, druga u državnom. Je li socijalna skrb pogriješila u oba slučaja, je li pogriješila samo u jednom ili ni jednom? Odgovore kao vanjski promatrači bez uvida u situaciju ne možemo znati i nemojmo uopće pokušati konfabulirati odgovor. No iz nekog razloga o drugoj djevojčici smo odlučili manje govoriti. Možda zato jer smo ostali zapljusnuti spoznajom kako prethodno konstruirana rješenja nisu nimalo jednostavna ili jednoznačna.

TEZA 2. Sustav socijalne skrbi i socijalni radnici ideološki nisu na poziciji da je biološka obitelj najbolja obitelj. Ovih dana se u medijima provlači teza da sustav socijalne skrbi i socijalni radnici štite biološku obitelj jer je to ideološka pozicija iz koje kreću. Ova teza nije točna. Naime, sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj začet je upravo na suprotnim temeljima – države majke koja rješava socijalne probleme. Iako sve više blijede tragovi tog naslijeđa, ono ipak postoji ne samo u zgradama i ustanovama, nego i u našim zakonima, pa i praksi. 
Ono postoji i u našem javnom diskursu kada za osobne probleme i tragedije odmah tražimo skrbnika u licu javnih službenika koji je trebao, a nije (socijalni radnik, liječnik, policajac, učitelj, stručni suradnik). Hrvatska je jedna od onih zemalja u kojoj je javnim službama dozvoljeno duboko ući u obiteljski dom i intimu. Čak dapače, proziva ih se ako to nisu učinili. No, od 2000ih godina u Hrvatskoj se počeo odvijati upravo suprotan proces - proces deinstitucionalizacije koji ne znači samo smanjenje broja korisnika koji žive u zatvorenim dvorcima ili velikim institucijama, nego i uopće otvaranje sustava prema širokom krugu partnera, smanjenje upliva države, razvoj udomiteljstva i istovremeno rad s biološkim obiteljima kako bi se prevenirala institucionalizacija. Nemojmo zaboraviti neviđenu hajku na sve one socijalne radnike koji su izdvajali djecu iz obitelji. Jednostavnim googlanjem doći ćete do tih danas već zaboravljenih slučaja koji su vrištali s naših naslovnica i portala. Kao i u prethodnom pitanju želimo li društvo jače represije, tako je i ovdje otvoreno pitanje: želimo li snažniju prisutnost države u privatnoj sferi? Također, ne prejudiciram odgovor. Samo ističem da time derogiramo određene napore koji su učinjeni prije samo nekoliko godina iz potpuno suprotne pozicije.

TEZA 3. Naš pogled na stvarnost je onaj koji gleda u najviši brijeg ili samo središte Gaussove krivulje. Obitelji se nalaze i u podnožju brda s obje strane.
Koliko poznajete obitelji kojima je centar za socijalnu skrb izrekao ijednu mjeru za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta? Doznajemo li o ovim obiteljima samo iz medija? Prosječan čovjek i prosječna obitelj uglavnom je okružena isto tako prosječnim ljudima i obiteljima i mjerilo po kojemu donosi procjene i prosudbe o kvaliteti obiteljskih odnosa je centrirana u prosjeku. Kada dođemo u lijevo podnožje Gaussovog brda, u sudbine onih nekoliko tisuća obitelji u kojima postoje ozbiljne teškoće i disfunkcionalnosti, primjena istih mjerila vrijednosti rezultirala bi vjerojatno našim nagonom da više od polovice djece iz takvih obitelji izdvojimo. Posebno ako smo u raspoloženju u kakvom smo posljednjih dana.
U Hrvatskoj je prema posljednjem godišnjem statističkom izvješću iz 2019. godine bilo 9218 djece čija se osobna prava krše što je otprilike
1,17 % djece u Hrvatskoj. Prosječan pogled na sintagmu ˝kršenje osobnih prava djece˝ nije ni izbliza onakav kakav je iz perspektive ovih 9218 djece s kojom se većina nas vjerojatno u svakodnevici niti ne susreće. 
Mi možda ne možemo niti pojmiti na koje se sve načine grubo krše prava djece. Sustav socijalne skrbi reagira na sve prijave koje do njega dođu, a ima li u Hrvatskoj i veći broj djece čija se prava grubo krše, vjerojatno ima. No hoćemo li to prijaviti ne ovisi samo o građanskoj hrabrosti, nego i o našim vlastitim procjenama pa i dogovoru kada je krajnji čas da država intervenira? Koja je to linija razgraničenja koja dijeli osobnu od javne odgovornosti? Koja je to linija razgraničenja kada kao građani procijenimo da je kršenje prava djece prešlo granicu podnošljivosti?
U svijetu kojem se nadamo ne želimo da niti jedno dijete pati, a posebice ne želimo živjeti u društvu u kojemu preko 9000 djece (ili značajno više) svakodnevno doživljava strah, patnju, bol, poniženja i čije su kasnije životne šanse ozbiljno narušene. No, možemo li razumjeti i prihvatiti da za postupanja prema otprilike 6400 obitelji kojima je izrečena neka od mjera zaštite dobrobiti djece postoji kontinuum postupanja od blagih do najtežih mjera (upozorenje, mjera stručne pomoći, mjera intenzivne stručne mjere, žurna mjera izdvajanja, nakon čega slijede sudske odluke o životu djeteta izvan obitelji i oduzimanju roditeljske skrbi)? Na koji smo to kontinuum postupanja spremni pristati? Ako zazivamo izdvajanje djece i oduzimanje roditeljske skrbi, znači li to da zapravo želimo binaran sustav? Možemo li preuzeti rizik da će mjera trećeg stupnja strogosti dovoljno zaštititi dijete od mjere izdvajanja iz obitelji? Moramo shvatiti da već i u obiteljima gdje je izrečena najblaža mjera postoje rizici za dijete, i da djeca i obitelji koje su ušle u sustav izricanja mjera već daleko odmakla od onoga što je prosjeku prihvatljivo. Hoće li ti rizici ˝preko noći˝ eskalirati, je li crta razgraničenja između razina rizika dovoljno jasna? Sustav ima instrumente koji mu pomažu procijeniti razine rizika, ali nema tog instrumenta ili recepta koji će dati nedvosmislene odgovore i potpuno eliminirati eskalaciju rizika.

TEZA 4. Socijalni rad je profesija koja kažnjava i pomaže i suštinski je u kontradikciji sama sa sobom. Stara narodna poslovica kaže ˝Kadija ti sudi, kadija te tuži ˝. Za socijalni rad vrijedi da te istovremeno tuži i brani. Niti jedna javna profesija nije istovremeno definirana kao represivna i podržavajuća/pomažuća, nerijetko u jednoj osobi u istom slučaju. U takvoj situaciji teško je ostvariti suradnju sa korisnicima, pa i zadobiti njihovo povjerenje, ali socijalni radnici u većini to ipak uspijevaju. Sve druge profesije imaju jasno određenje s koje strane nastupaju. Pravosuđe i policija dominantno djeluju kao represivni mehanizmi, a ako postoje pomažući stručnjaci oni su jasno odvojeni u tim sustavima kao oni koji pomažu i na strani su korisnika. S druge strane, liječnici, medicinske sestre, zdravstveni djelatnici, duhovnici, nastavnici, stručni suradnici u školama primarno su podržavajuće profesije, a tek rubno represivne. Dapače, liječnici ili duhovnici, maksimalno će štiti taj integritet svoje profesije, prije svega biti na službi korisnicima ili pacijentima (kakvi god oni bili) i braniti će se od pokušaja da im se nametne uloga ˝policajca˝.
Socijalni radnici gotovo u jednakim mjerama nadziru, ˝kažnjavaju˝ i pomažu. Istovremeno imaju moć i nemoć i ta kontradikcija koja je u definiciji profesije ponekada je shizofrenična. Zbog toga je odnos prema korisnicima vrlo specifičan i pun različitih doživljaja. Ljutnje, zahvalnosti, bijesa, bespomoćnosti… i sve to nekada u istom razgovoru, istim osobama, na istom mjestu.
Ali to je stvarnost profesije, stvarnost s kojom se svaki socijalni radnik u centru za socijalnu skrb i ustanovama socijalne skrbi budi i odlazi na posao i s kojom živi već gotovo 70 godina na ovim prostorima. 
To je stvarnost profesije u svim dijelovima svijeta.

TEZA 5. Sustav socijalne skrbi nije zapušten. Sustav socijalne skrbi je kao i svaki drugi javni sustav u Hrvatskoj prenapregnut, radi na granicama svoje izdržljivosti, zagušen je stalnim promjenama, mikro reformama, stalnim izmjenama zakona. Kako se podigne buka oko nekog pitanja, suočava se s ishitrenim promjenama. Kasnije kada se svjetla pozornice ugase, suoči se s činjenicom da je jedna nova ili promijenjena cigla u zidu izbila neku drugu bitnu (vidi TEZU 1). Kao i svaki drugi javni sustav, deficitaran je u ljudskim resursima, prostornim uvjetima rada i pod nedostatkom općeg društvenog dogovora što od tih sustava zapravo želimo. Međutim, sustav nije zapušten. Taj je sustav, kao i drugi javni sustavi doživio posljednjih godina značajna infrastrukturna i druga ulaganja, uloženi su snažni napori u razvoj izvrsnosti, jačanje kompetencija stručnjaka i dovođenje sustava socijalne skrbi bliže standardima usporedivima onima na europskoj razini kao najvišima na globalnoj sceni.
No, sustav dalje ne možemo rastezati.
Sustav ne smije biti proizvod ad hoc-izma i prigodničarske obrane protiv lobističkih grupa koje se hrane sistemskim greškama, već rezultat uvođenja reda i mjesto gdje se implementira društvena orijentacija prema važnim socijalnim pitanjima. Imamo li uopće stav prema socijalnim problemima ili socijalnim pitanjima? Ne samo prema prepoznavanju problema, nego i njihovom rješavanju.

TEZA 6. Građanski aktivizam ne može zamijeniti ulogu sustava koji mijenja i uređuje sam sebe. Koliko god to zvučalo nelogično, to je tako jer u definiciji sustava postoje već predviđeni razvojni i korektivni mehanizmi. Sustav socijalne skrbi oplemenjen je građanskim aktivizmom. 
Postoje divni, mnogobrojni hvale vrijedni herojski potezi naših sugrađana koji su osobno pogođeni nekom nevoljom posvetili svoj život za bolje sutra. Roditelji djece s teškoćama u razvoju, žrtve nasilja, osobe koje žive u siromaštvu ili beskućništvu, osobe s invaliditetom i mnogi drugi stvorili su takve inicijative u zajednici koje su morale postati standard ugrađen u zakonodavstva. Međutim, aktivizam je uvijek artikuliran oko nekog konkretnog pitanja, prijedloga ili konkretnog izvora nezadovoljstva. Aktivistički napori da bi bili učinkoviti i ostvarili cilj, trebaju imati jasno artikuliran jedan ili nekoliko konkretnih zahtjeva: npr. Treba ubrzati postupak oduzimanja roditeljske skrbi; Treba povećati naknadu roditeljima njegovateljima; Treba povećati osnovicu za izračun naknada; Treba povećati kaznu zatvora za počinitelje nasilja u obitelji, Treba donijeti zakon o životnom partnerstvu parova u istospolnim zajednicama… Aktivizam kao emocijama i iskustvom vođena borba građana ne može biti zamjena za sustav kojemu smo povjerili društvene funkcije i nema kapaciteta baviti se njegovom cjelovitošću. 
Postoji mainstream sustav koji ima javni mandat i čitav zakonodavni sustav koji podupire taj mandat. Aktivističke grupe nerijetko imaju međusobno suprotstavljene zahtjeve i treba svakoj od njih dati priliku za dijalog, ali one ne mogu postati idejni začetnici cjelovitog razvoja sustava. Aktivistička inicijativa postaje temeljni dio sustava tek kada se ona institucionalizira. Institucionalizacija aktivnosti stvara podlogu da određeni društveni akter preuzima ne samo prava, nego i javne odgovornosti. Hoće li se građanska inicijativa institucionalizirati u oblik građanskog nadzora, ovisi o dva temeljna pitanja:
Jesu li javni sustavi (ne samo sustav socijalne skrbi, već i pravosuđe, zdravstvo, obrazovanje i drugi) spremni za takav oblik nadzora? Jesu li korisnici, koji se u svakom od ovih javnih sustava nerijetko nađu kada su u najranjivijim fazama života, spremni da uvid u njihove osobne sudbine imaju drugi građani kojima nije povjeren društveni mandat, ne obvezuje ih etički kodeks profesije i zakonodavni okvir na zaštitu njihova dostojanstva i integriteta?
I da, ne treba niti posebno isticati da na aktivističkoj sceni ne smije biti jednakih i jednakijih, posebice ako ta nejednakost ne proizlazi iz prethodnog iskustva djelovanja, već je rezultat nekih osobnih i socio-demografskih obilježja aktera.

TEZA 7. Nitko ne želi toksično društvo javnog zlostavljanja, medijskog linča i aktivističkog bullyinga.
Ako brinemo jedni za druge, brinimo jedni za druge. Pravedno i čovjekoljubivo društvo nije toksično društvo. U zlostavljačkom odnosu žrtva razvije strah od počinitelja, čak i u trenucima kada počinitelja nema ili tek dolazi. Osjećate li strah kada napišete nešto na portalu da će vas netko izvrijeđati, omalovažiti, opsovati vam sve sveto, dijeliti i razvlačiti vašu objavu, možda i zaprijetiti? Zapljusne li vas govor mržnje i ponuka da se osjećate malo i beznačajno, a ne razumijete što ste Bogu skrivili? Počinjete li cenzurirati sami sebe od straha? Jesmo li stvorili već sada atmosferu javnog anonimnog virtualnog zlostavljanja?
Jedan od idejnih začetnika aktivizma Saul Alinsky rekao je da društvena borba za pravdu nema smisla ako nema krivca i žrtve. Ako se svijet barem idealtipski ne polarizira na ove dvije strane. Aktivizam za razliku od humanitarnog rada nije vođen sažaljenjem nego ljutnjom. Borba za pravdu daje nam osjećaj kontrole, i da - gotovo sve je u toj borbi legitimno. 
Alinsky gotovo makijavelistički navodi čitav niz radnji koje opravdava u toj borbi - prijetnje, ometanje sustava, izrugivanje i cinizam, stalno držanje očiju na meti i stalni pritisak.
S druge strane, aktivisti imaju i jednu divnu karakteristiku koja ih drži u naboju ljutnje i sukoba. Oni su spremni riskirati, oni dijele svoja osobna iskustva i svoje osobne ranjivosti i nastupaju pred javnosti ogoljeni u svojim slabostima. Riskiraju na svim poljima. 
Predvodnici aktivizma gotovo nikada nisu ljudi koji nisu spremni podijeliti svoju osobnu priču, saznanja, iskustva, izložiti se. 
Zamislite rizik koji preuzima slavna holivudska glumica dijeleći iskustva seksualnog zlostavljanja i razotkrivajući glumački establishment. Zamislite rizik koji preuzima srpska glumica na početku svoje karijere provodeći sate u sudnici. Zamislite rizik koji preuzimaju brojni naši prezaduženi građani kada protiv banke prema kojoj su u dužničkom ropstvu podižu glas i izlaze na sud. Da, ovim ljudima društvo duguje da ih čuje i uvaži njihov glas.
Ali aktivizam ne smije prerasti u aktivistički bullying, inače će se opet dogoditi da će revolucija pojesti svoju djecu.
U situacijama kada nas potresaju ovakve ljudske tragedije poput grubog obiteljskog zlostavljanja, kao ljudi ne možemo ostati imuni. Ne samo da smo kao ljudi tužni, nego i beskrajno ljuti. Ljuti i spremni da izađemo na ulicu u borbu protiv nečega što je duboko nepravedno. Osjećamo u duši da je duboko nepravedno.
Međutim naša borba nema smisla, ako ne znamo protiv koga se borimo. 
Moramo pronaći krivca. Hm. Možda smo nekada ljuti na život, na situaciju, a da nemamo u koga uperiti prstom. Naravno bolje je da imamo nekoga u koga ćemo uperiti prst, jer ćemo tako povratiti osjećaj smisla, reda i kontrole.
No, što ako je naša agresija pomaknuta? Što ako smo zavrtili ražanj za bilo koje žrtveno janje koje će nam se naći na putu. Pa makar to bio cijeli jedan sustav i cijela jedna profesija. Što očekujemo da se dogodi u takvom društvu, takvoj atmosferi? Kakvu to društvenu odmazdu priželjkujemo? Danas možemo svakoga diskreditirati, osobno i profesionalno, poniziti i pogaziti mu dostojanstvo. Hoće li zbog toga biti manje tragedija? Bojim se da na žalost ne. Hoćemo li radi toga mi biti sretniji ljudi? Bojim se da ne.

Povodom napada na djelatnike Centra za socijalnu skrb Ivanić Grad, molimo javnost da se suzdrži od napada, prijetnji, govora mržnje i negativnih komentara prema stručnim radnicima i drugim djelatnicima sustava socijalne skrbi.
Apeliramo i na javne osobe te visokopozicionirane predstavnike resornog Ministarstva da osvijeste kako njihova javno izgovorena riječ, a posebice prozivanje djelatnika sustava socijalne skrbi nekompetentnima, krivcima i odgovornima za sve loše u sustavu, ima dodatno negativan učinak na sigurnost djelatnika sustava socijalne skrbi. 

Posljednjih nekoliko dana kao strukovna organizacija s terena zaprimamo obavijesti o povećanju broja prijetnji smrću i uvreda.  

Osuđujemo svaki oblik nasilja te pozivamo sve nadležne institucije da zaštite djelatnike sustava socijalne skrbi, a posebice socijalne radnike koji su najizloženiji napadima. 

Hrvatska komora socijalnih radnika

Kao ljudi koji smo prvenstveno dio društva u kojem živimo, a potom i stručnjaci koji pružaju sustavnu podršku ljudima u potrebi, izražavamo istinsko žaljenje za nedavni događaj koji je rezultirao smrću djevojčice.   

Svima nam je važno da živimo u društvu koje ima nultu toleranciju na nasilje bilo koje vrste te cijenimo svaku inicijativu i aktivnost koja doprinosi tome cilju. Međutim, linč kojem su izloženi zaposlenici sustava socijalne skrbi tome sigurno neće doprinijeti.

U  ovim trenucima struka, kao i obično, nije u mogućnosti iznijeti svoje mišljenje radi zaštite službene tajne. Socijalni radnici postupaju i postupat će sukladno važećim zakonima, pravilnicima, kao i Etičkom kodeksu socijalnih radnika.

Za dan 06.04.2021. godine s ministrom Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, dogovoren je  sastanak građanske inicijative kojoj je, čini se, jedini cilj linč i kažnjavanje. Potrebno je naglasiti da navedene „inicijative“ čine osobe koje nisu kvalificirane, stručne i obrazovane za rad u sustavu socijalne skrbi, niti poznaju i razumiju problematiku i rad sustava socijalne skrbi. Smatramo da do korjenitih promjena u sustavu socijalne skrbi neće dovesti niti najave traženja otkaza, oduzimanje licenci za rad i prijetnje zatvorom za nadležne stručnjake koji su radili s obitelji preminule djevojčice. Struka socijalnog rada ima potrebne mehanizme nadzora nad svojim radom, a to su nadležno ministarstvo i strukovna komora socijalnih radnika.

Socijalni radnici kontinuirano pozivaju na međuresornu suradnju, smanjenje javnih ovlasti i poštivanje normativa u pogledu broja korisnika, uvažavanje mišljenja i iskustva struke te na strukturalne promjene za koje je odgovorno nadležno ministarstvo.

Apeliramo da nadležni ministar kao odgovorna osoba bez odgode pokrene potrebne promjene u sustavu uz konzultaciju i uvažavanje glasa stručnjaka - socijalnih radnika, koji na navedenu problematiku upozoravaju dugi niz godina.

U ime Upravnog odbora Hrvatske komore socijalnih radnika

Predsjednik

mr. sc. Antun Ilijaš, diplomirani socijalni radnik

 

Maxportal.hr – Prijamom Jelene Veljače ministar te ponizio struku i zaposlene u centrima za socijalnu skrb

Indeks.hr - Socijalni radnik o Veljači: Želite li da Vas operira liječnik ili netko priučen?

Glasistre.hr – Komora: Promjene u sustavu potrebne su uz konzultacije sa socijalnim radnicima

Rtl.hr - Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika: Radimo kvalitetan i odgovoran posao i na 3 slučaja u ovih 12 godina ne možemo govoriti da sustav ne funkcionira

Dnevnik.hr – Ministar Aladrović: "Reforme se ne događaju nasilno, reforme se ne događaju linčem. Osuđujem taj čin i kao resorni ministar i s ljudske strane"

Vijesti.hrt.hr – Aladrović o smrti djevojčice: Odgovornost leži na svima nama

Otvoreno.hr – Predstavnici komora istaknuli probleme: Nemamo bolji sustav od ovoga; Aladrović: Svi oni koji su neodgovorni u svom poslu morat će otići

Telegram.hr – Aladrović: Po svemu sudeći, pokazat će se određena odgovornost Centra

Net.hr – Ilijaš se požalio, smeta ga što su uvijek oni krivi: Znate, majka je došla u Centar, to nije bila majka koja je bila nesuradljiva…

Hrvatska-danas.com – Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika odgovorio na pitanje: Jeste li ipak bijesni i je li Vam neugodno kao socijalnom radniku?

Nacional.hr – Ilijaš: Trebaju li udruge kreirati socijalnu politiku i zakone

Kastela.org – Hrvatska komora socijalnih radnika uputila apel Ministarstvu socijalne politike

Vijesti.hrt.hr – Komora: Promjene u sustavu uz konzultacije sa socijalnim radnicima

Tportal.hr – Šef komore socijalnih radnika: Određene inicijative i grupe ljudi vrše linč na socijalne radnike

Tportal.hr – Oglasila se Komora socijalnih radnika: Svima nam je važno da živimo u društvu nulte tolerancije na nasilje. Linč kojem su izloženi zaposlenici sustava socijalne skrbi tome sigurno neće doprinijeti

Hr.n1info.com – Hrvatska komora socijalnih radnika uputila apel Ministarstvu socijalne politike

24sata.hr – Oglasila se i Komora socijalnih radnika: Javni linč i kazne neće pridonijeti boljem sustavu

Rtl.hr – Predsjednik Upravnog odbora Hrvatske komore socijalnih radnika žali se da su izloženi linču

Narod.hr – Komora socijalnih radnika: Inicijativu „Spasi me“ čine osobe koje nisu kvalificirane za rad u sustavu socijalne skrbi

Večernji.hr – Komora socijalnih radnika napala inicijativu Jelene Veljače: Nisu stručni, jedini cilj im je linč

Net.hr – Komora socijalnih radnika napala Jelenu Veljaču: Jedini cilj te inicijative je linč i kažnjavanje

Indeks.hr – Komora socijalnih radnika napala Jelenu Veljaču

Novilist.hr – Komora socijalnih radnika napala Jelenu Veljaču: Jedini joj je cilj linč i kažnjavanje

Monitor.hr – Komora socijalnih radnika napala Jelenu Veljaču

Dnevno.hr – Komora socijalnih radnika oštro o Veljačinoj inicijativi: Takve osobe nisu kvalificirane, stručne i obrazovane za rad u sustavu socijalne skrbi niti poznaju problematiku i rad sustava

Priznajem.hr – Komora socijalnih radnika žestoko prozvala Jelenu Veljaču

Teleskop.hr – Šef Komore socijalnih radnika tvrdi da neke inicijative pozivaju na linč: Je li mislio na Jelenu Veljaču?

Jutarnji.hr – U Komori socijalnih radnika bijesni na „Spasi me“, na sastanku s Aladrovićem i kći bivše ministrice

Zagreb.info – Veljača dobila po nosu: Nazvali je neobrazovanoj, nekvalificiranom i nestručnom

7dnevno.hr – Ilijaš oštro prema Veljači: Takve osobe nisu kvalificirane te ne poznaju rad sustava

Dalmatinskiportal.hr – Komora socijalnih radnika napala Jelenu Veljaču

Hrvatska komora socijalnih radnika upućuje molbu medijima, ali i čitateljima, da se suzdrže od tendencioznog izvještavanja, kao i komentiranja slučaja dvogodišnje djevojčice koja je s povredama primljena u Kliniku za dječje bolesti Zagreb.

Podsjećamo kako je kriminalističko istraživanje, da bi  se isključila ili potvrdila pretpostavka o zlostavljanju djeteta, u toku. Isto tako, Hrvatska komora socijalnih radnika uputila je stručni nadzor  nad radom socijalne radnice,  dok će resorno ministarstvo provesti upravni i inspekcijski nadzor te   utvrditi  postupanje nadležnog centra za socijalnu skrb. U interesu je djeteta, obitelji ali i javnosti da se jasno rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do povreda djeteta.

Zahvaljujemo se na razumijevanju i želimo  oporavak djevojčici.

Hrvatska komora socijalnih radnika

Hr.n1info.com - Ilijaš: Socijalne radnike treba rasteretiti, trenutno imaju 150 javnih ovlasti

Priznali to ili ne, živimo u zemlji/regiji koja kulturološki podupire pijenje alkoholnih pića, štoviše u nekim područjima ga se veliča. Najveći broj ljudi pije prigodno ili umjereno, bez štetnih posljedica, a kod drugih pijenje prerasta u štetnu zlouporabu, ili naviku, a onda i ovisnost.

Posljedice zlouporabe alkohola su vidljive puno prije razvoja ovisnosti - bilo da se radi o zabrinutosti članova obitelji, oduzetoj vozačkoj dozvoli, gubitku sjećanja na događaje, nasilničko ponašanje u obitelji pod utjecajem alkohola ili sličnom. Za ove ozbiljne i zabrinjavajuće “simptome” dobro je obratiti se u savjetovališta za probleme ovisnosti, jer se u ovoj fazi pijenja kraćim savjetodavnim  intervencijama može postići jako puno pozitivnih pomaka.

Puno teže indikacije za bolnički tretman ovisnika o alkoholu jesu stanja akutne intoksiciranosti (jako pijanstvo), apstinencijski sindrom – bolje poznati kao “delirium tremens”, drhtanje ruku i (predelirantna i delirantna stanja), psihotični procesi, amnestički sindromi (akutni i kronični) te ostali komorbiditeti s drugim duševnim smetnjama. Godišnje se zbog zdravstvenih poremećaja uzrokovanih alkoholom liječi ok 9 000 ljudi, a 1 800 osobe se zbrinjava zbog akutne opijenosti. Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj se oko 7 000 osoba liječi prvi puta zbog ovisnosti jer, kao što znamo, često dolaze na liječenje u više navrata, a više od trećine njih se liječi i zbog drugih fizičkih oboljenja nastalih upravo zbog pijenja.

Povodom 1.4. Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma, socijalni radnici podsjećaju – ovisnost o alkoholu nije samo zdravstveni, već i društveni problem!

Bolničko liječenje ovisnosti o alkoholu u prosjeku traje tri tjedna, što svakako nije dovoljno za promjenu životnog scenarija, tako da stručnjaci i ne govore o “izlječenju”. Bolničko je liječenje početna faza procesa liječenja radi  uspostavljanja apstinencije te stabilizacije fizičkih funkcija osobe s problemom ovisnosti o alkoholu. Tek tada počinje prava borba ovisnika protiv ovisnosti.

Model liječenja nazvan po njegovom tvorcu, dr. Hudolinu (poznat i kao “Zagrebačka alkohološka škola”) bio je izuzetno uspješan u rehabilitaciji ovisnika. Uz specifičan terapijski pristup tokom prve faze liječenja (obiteljska terapije, grupni pristup) ovisnik ima podršku apstinenciji kroz klubove liječenih alkoholičara koji su nekad bili organizirani čak i u većim poduzećima, mjesnim zajednicama. Danas su klubovi organizirani kao udruge. Klubovi su organizirani na način da ih vode stručnjaci s odgovarajućom edukacijom za voditelje klubova liječenih alkoholičara. To su često socijalni radnici volonteri, zatim liječnici – psihijatri, psiholozi, socijalni pedagozi.

Da bi klub funkcionirao onako kako treba i dao stvarnu podršku članovima, sastanci članova su najmanje jednom tjedno. Dio klubova organizira i sastanke za članove obitelji ovisnika. Članovi kluba moraju znati da imaju “sigurno mjesto” na kojem mogu dobiti podršku u svojim naporima da ne piju. Najveći dio liječenja, odnosno rehabilitacije osoba s problemima konzumacije alkohola  ovisi o entuzijazmu stručnih voditelja klubova.

Kao i za svaki socijalno zdravstveni problem najvažnija je prevencija, edukacija o štetnosti pijenja alkohola. Važan je i stav društva prema ovisnicima koji bi trebao podržavajući, a ne osuđujući. Osobe ovisne o alkoholu  trebaju biti ponosni na svaki postignuti pozitivan pomak u borbi protiv vlastite ovisnosti, a ne se sramiti što polaze klubove liječenih alkoholičara.

Prestati konzumirati alkohol nije jednostavno, pri tome postići rehabilitaciju i resocijalizaciju od ovisnosti o alkoholu je strahovito težak i dugotrajan proces. No, to nije nemoguće. Stoga preporučujemo da se svaka osoba ili obitelj koja ima problem s zlouporabom alkohola obrati najbližem klubu liječenih alkoholičara gdje će ih socijalna radnica ili drugi stručni voditelji voditi na apstinencijskom putu u novi, zdravi život.

Hrvatska komora socijalnih radnika

U Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike dana 22.ožujka 2021. godine održan je sastanak ministra Josipa Aladrovića s predsjednicom Hrvatske udruge socijalnih radnika Šteficom Karačić i predsjednikom Hrvatske komore socijalnih radnika Antunom Ilijašem. Uz ministra Aladrovića sastanku su nazočile državna tajnica Marija Pletikosa, te Ravnateljica uprave za obitelj i socijalnu politiku Marija Barilić.

Sastanak je održan na inicijativu strukovnih organizacija s ciljem upoznavanja resornog ministra s ulogom, najvažnijim aktivnostima i izazovima Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komore socijalnih radnika u procesima razvoja profesije i unapređenja sustava socijalne skrbi i drugih područja djelatnosti socijalnog rada.

Tijekom razgovora ministru su prezentirana dosadašnja iskustva suradnje profesionalne zajednice s resornim ministarstvom s posebnim naglaskom na nedovoljno uvažavanje stavova, mišljenja i prijedloga stručne prakse u procesima zakonodavnih promjena koje bi trebale unaprijediti socijalnu zaštitu i kvalitetu života najosjetljivijih socijalnih skupina u našoj zemlji, te povećati dostupnost i bolju ciljanost socijalnih usluga .

Ministar je upoznat s odlukom udruge socijalnih radnika o podnošenju ustavne tužbe zbog povrede temeljnih prava stručnih radnika Centara za socijalnu skrb koji su bez prethodnog pristanka dužni obavljati poslove neposrednog skrbništva. U tom kontekstu predložena je žurna izmjena odredbi Obiteljskog zakona koje reguliraju ovo područje. Zatražena je daljnja zaštita digniteta i sigurnosti stručnjaka, rasterećenju javnih ovlasti zaposlenika Centra za socijalnu skrb a u skladu s obećanjima Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske nakon ubojstva naših kolega u Centru za socijalnu skrb Đakovo i drugih povreda prava socijalnih radnika tijekom obavljanja svakodnevne prakse.

Upućen je apel ministru za snažnije javno promicanje i afirmaciju djelatnosti socijalne skrbi i zalaganje za ovaj sustav na najvišim razinama vlasti kroz osiguranje potrebnih resursa i prezentiranje dobre prakse umjesto stalnih sumnji i kritika našeg rada.

Izraženo je zadovoljstvo socijalnih radnika osnivanjem Zavoda za socijalni rad s nadom da će ova promjena u ustrojstvu resornog ministarstva biti regulirana budućim novim Zakonom o socijalnoj skrbi, te da će se jasnijom i bržom pravnom regulativom zaštiti standardi struke socijalnog rada u Republici Hrvatskoj, odnosno onemogućiti zapošljavanje na poslovima socijalnog rada osoba školovanih u trećim zemljama bez prethodne procjene njihovih stručnih kompetencija.

Tijekom razgovora ministar je istaknuo značaj kontinuiranog dodatnog usavršavanja stručnjaka u skladu s potrebama prakse, te najavio strukturne promjene kojima će se osigurati jasna, ujednačena organizacijska struktura Centara za socijalnu skrb kroz jaču centralizaciju sustava.

Sastanak je završio dogovorom o nastavku suradnje i zajedničkom djelovanju u prevladavanju sadašnjih i budućih izazova sa kojima se naša profesija kontinuirano suočava.

Hrvatska udruga socijalnih radnika
Štefica Karačić, diplomirana socijalna radnica

Hrvatska komora socijalnih radnika
mr.sc. Antun Ilijaš. diplomirani socijalni radnik

Međunarodni dan socijalnog rada obilježava se svake godine trećeg utorka u ožujku, ove godine je to - 16.ožujak. Sloganom – „Ja sam, dakle mi (je) smo“ naglašava se socijalna solidarnost i globalna povezanost.

Ove godine mi, socijalni radnici u Hrvatskoj, imamo veliki razlog za proslavu svog dana zbog toga što smo stručno i kompetentno odgovorili na sve izazove koje su pred struku postavili pandemija i potresi.

U uvjetima od prije nedovoljnih resursa (materijalnih, ljudskih) a u novim teškoćama zbog pandemije, naročito potpunog "zatvaranja" u proljeće 2020.godine, a i nakon toga, održavali smo kontakt sa korisnicima na sve dostupne načine - putem interneta, mobilnih telefona i to 24 sata dnevno, pružajući podršku, savjete, dajući upute kako da roditelji koji ne žive s djecom ostvare tada više nego ikad dragocjeni kontakt; provjeravali sigurnost djece koja žive u rizičnim okolnostima; osiguravali sigurnost žrtvama nasilja; a po potrebi bili smo i u neposrednom kontaktu sa korisnicima i u njihovim domovima, a isto tako i s korisnicima koji su na smještaju u domovima za djecu, domovima za starije i udomiteljskim obiteljima. Mogli bismo reći kako je nastao novi „socijalni rad preko mobitela i interneta“- kojim su socijalni radnici održavali kontakt i pružali pomoć i podršku svojim korisnicima.

Za korisnike i usluge koje se ne mogu pružiti putem mobitela, telefona ili interneta, socijalni radnici su pružali usluge u domovima korisnika, pazeći na njihovu i vlastitu sigurnost (dostava paketa živežnih namirnica, osobni kontakt s obitelji u riziku…). Ono što je tada trebalo svim korisnicima je podrška, nada i ohrabrenje da će proći kroz krizu koju je izazvala pandemija.

Potresi su pokazali snagu nas socijalnih radnika jer smo i sami bili u izrazitom stresu, nesigurnosti i neizvjesnosti – a i dalje dali smo sve od sebe kako bi osigurali sigurnost korisnicima.

Samoinicijativno smo se javili za rad na potresom pogođenim područjima, te su formirani mobilni timovi u organizaciji Hrvatske komore socijalnih radnika i Ministarstva nadležnog za socijalnu skrb, te smo se uključivali u volonterske timove Crvenog križa; samoinicijativno skupljali razne vrste pomoći. Nevidljivi dio posla, administraciju za više od 36472 jednokratnih naknada stradalima u potresu odradili su stručni radnici iz više centara za socijalnu skrb, uzimajući to kao prioritet i radeći i van radnog vremena.

Svjedoci smo nastajanja „novog socijalnog rada u kriznim situacijama“ – jer, kao što znamo, kriza nije završila. Pandemija traje i dalje, još uvijek se suočavamo s teškim posljedicama potresa, kao i neizvjesnosti pojave novih većih potresa.

Rezimirajući sva iskustva, možemo biti ponosni na struku, i na nas kao pojedince, te svima nama zaželjeti sretan Međunarodni dan socijalnog rada!

Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika
mr. sc. Antun Ilijaš, diplomirani socijalni radnik

ZAKLJUČCI

OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA SOCIJALNOG RADA

Svjetski dan socijalnog rada se svake godine obilježava treći utorak u ožujku s ciljem povećanja vidljivosti profesije socijalnog rada i njenog djelovanja sa svrhom unapređenja, razvoja, osnaživanja kako pojedinaca tako i društva u cjelini. Socijalni radnici diljem svijeta udružuju se kako bi uputili zajedničku poruku na globalnoj razini.

Ove godine Svjetski dan socijalnog rada obilježava se 16. ožujka. Zajednička poruka vezana je uz koncept Ubuntu koji je ujedno i filozofija, perspektiva socijalnog rada, a govori o međusobnoj povezanosti svih ljudi i njihove okoline. Njime se ističe potreba za globalnom solidarnošću, uz uvažavanje znanja i mudrosti na lokalnim razinama. Ubuntu je snažna poruka o potrebi solidarnosti na svim razinama: unutar zajednica, društava i na globalnoj razini. Poruka je to da su svi ljudi međusobno povezani i da naša budućnost ovisi o prepoznavanju uključenost svih ljudi u zajedničku izgradnju održive, poštene i socijalno pravedne budućnosti

OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA SOCIJALNOG RADA

Hrvatska komora socijalnih radnika obilježiti će Svjetski dan socijalnog rada održavanjem pet webinara kroz tjedan socijalnog rada od 17. do 19. ožujka 2021. godine pod zajedničkim nazivom:

SOLIDARNOST I DRUŠTVENI AKTIVIZAM-NAŠA SNAGA ZA DALJE

17.03.2021. godine (srijeda) od 12:00 do 14:00 sati održati će se uvodni događaj

Moderator - Dijana Vuković

Pozdravni govor

  • mr.sc. Antun Ilijaš, predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika
  • Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika
  • Tatjana Katkić Stanić, ravnateljica Zavoda za socijalni rad pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

1. Predavanje – doc.dr.sc. Ana Opačić, Studijski centar socijalnog rada – „Doprinos socijalnog rada u jačanju otpornosti zajednice i revitalizaciji zajednica pogođenih katastrofama“

2. Predavanje – Slobodanka Popović, NHS London-Privatna praksa Beograd – „Mentalno zdravlje i psihosocijalna podrška u neizvesnim vremenima“

17.03.2021. godine (srijeda) od 17:00 do 19:00 sati održat će se webinar pod nazivom: „Pristup zdravstvenoj zaštiti u doba krize“ - Dostupnost zdravstvenih (psihosocijalnih) usluga putem suvremene tehnologije/ društvenih mreža

Moderator - Monika Franjić

1. Predavanje - Ana Varela – „Povećanje broja pacijenata na Klinici za psihijatriju KBC-a Rijeka uslijed COVID-19 pandemije“

2. Predavanje - Ivana Sokolov – „Otpust i skrb nakon bolničkog liječenja u vrijeme COVID-19 pandemije

3. Predavanje - Ivana Mošić Pražetina – „Suradnja s obiteljima i drugim institucijama u vrijeme COVID-19 pandemije“

4. Predavanje - Snježana Pintarić – „Osobno i profesionalno iskustvo socijalnog radnika iz Opće bolnice Sisak uslijed potresa“

18.03.2021. godine (četvrtak) od 12:00 do 14:00 sati održat će se webinar pod nazivom: „Socijalni rad iz prve ruke“- Promocija struke u užoj i široj javnosti

Moderator - Livio Dolgoš

1. Predavanje – Renata Sever - "Slika socijalnog rada u javnosti",

2. Predavanje – Emilija Stručić – „Specifičnosti PR za socijalne radnike “

3. Predavanje – Lorena Bošnjak - " Socijalni rad iz prve ruke - promocija struke u užoj i široj javnosti"

18.03.2021. godine (četvrtak) od 17:00 do 19:00 sati održat će se webinar pod nazivom: „Stare nove potrebe starih u novom normalnom“- Prepoznavanje i zadovoljenje potreba

Moderatori - Ljilja Jelenčić i Meri Gatin

1. Predavanje - Lana Stijepović – „Povjerenje – jesmo li ga zaslužili?“

2. Predavanje - Marija Šarić – „Kreativnim aktivnostima u prevladavanju osjećaja osamljenosti“

3. Predavanje - Pavica Stipković – „Upletimo se s Ozanom“

4. Predavanje - Vesna Totić - „Kvaliteta života osoba starije životne dobi u doba pandemije COVID-19“

5. Predavanje - Dana Jurman Jakus – „Aktivni umirovljenici u lokalnoj zajednici i pružanje podrške u domu korisnika“

19.03.2021. godine (petak) od 12:00 do 14:00 sati održat će se webinar pod nazivom: „Kvaliteta života djece i mladih za vrijeme pandemije“

Moderator - Katarina Gorše

1. Predavanje – Tomislav Ramljak - "Heroji u doba interneta"

2. Predavanje – Klaudia Devčić Majerić - "CeZaM Zaprešić: Odgovor na krizu u zajednici"

3. Predavanje – doc.dr.sc. Lucija Vejmelka - "Dobrobit djece u online okruženju: što smo naučili tijekom pandemije?"

SVI WEBINARI ODRŽATI ĆE SE PUTEM ZOOM APLIKACIJE.
POVEZNICE ĆE ZA SVAKI POJEDINI WEBINAR BITI DOSTAVLJENE E-MAILOM SVIM ČLANOVIMA KOMORE NEKOLIKO SATI PRIJE ODRŽAVANJA SAMOG WEBINARA.
POZIVAMO VAS DA SVOJIM SUDJELOVANJEM OBILJEŽITE TJEDAN SOCIJALNOG RADA.

Povodom vijesti o smrti tromjesečnog djeteta Hrvatska komora socijalnih radnika i Centar za socijalnu skrb Grubišno polje upućuju javnosti slijedeće zajedničko priopćenje:

Nadležni centar za socijalnu skrb postupajući sukladno pravilima struke i zakonskim okvirima utvrdio je kako je roditeljima potrebna stručna pomoć i podrška u brizi za djecu. Tijekom procjene roditeljskih sposobnosti nije utvrđen rizik zanemarivanja niti potreba izdvajanja iz obitelji. Tijekom tretmana roditeljima je pružana psihosocijalna pomoć u jačanju roditeljskih kapaciteta. Dijete je također bilo u tretmanu nadležnog liječnika obiteljske medicine  i patronažne sestre.
Do dovršetka kriminalističkih i zdravstvenih vještačenja ne može se sa sigurnošću zaključivati o uzrocima smrti djeteta, te molimo građane i medije da unaprijed ne donose zaključke o mogućim uzrocima.
Molimo građane,  posebno medije, da se u najboljem interesu maloljetnog djeteta i dodatne traumatizacije roditelja suzdrže od daljnjeg eksponiranja slučaja u medijima.

Hrvatska komora socijalnih radnika i Centar za socijalnu skrb Grubišno Polje

Povodom članka objavljenog na portalu "Telegram", pod naslovom „Socijalna služba uzela im djecu, jer je kuća u kojoj žive stradala u potresu“, a nakon objave snimki izjava oca maloljetne djece na društvenim mrežama u svrhu točnog informiranja javnosti, objavljuju slijedeće:

Djeca nisu izdvojena iz obitelji zbog oštećenja kuće nastalih od potresa!

Centar za socijalnu skrb Sisak, postupajući u skladu s zakonom propisanom procedurom, koristeći suvremene metode i instrumente socijalnog rada, procjenu ugroženosti djece, utvrdio je kako život i zdravlje djece u trenutnoj sredini nisu sigurni, te je postupio temeljem Obiteljskog zakona i izdvojio djecu iz obitelji. Stručna odluka donesena je uslijed utvrđene prisutnosti brojnih rizičnih faktora na strani roditelja; neadekvatni roditeljski odgojni postupci, procijenjena higijenska i odgojna zapuštenost, moguće samoozljeđivanje djece zbog odsutnosti kontrole roditelja, vidljiva uznemirenost djece uslijed neadekvatnih roditeljskih postupanja u prisutnosti stručnih radnika te drugi. Uz navedeno, obzirom da majka nije pristajala na suradnju sa stručnim radnicima prilikom obilaska obitelji morala je intervenirati i policija.

Postupajući u najboljem interesu djeteta te štiteći prvenstveno njihov život i zdravlje, Centar za socijalnu skrb Sisak primjenom instrumenata socijalnog rada te temeljem psihološke procjene ugroženosti djeteta donosi na zakonu utemeljenu odluku žurnog izdvajanja djece u obitelj udomitelja. Takva odluka nije nastupila kao posljedica loših stambenih uvjeta uslijed oštećenja nastalih potresom. Nakon što roditelji stvore adekvatne uvjete uz podršku stručnih radnika centra i u rješavanju stambenih pitanja, koji je u realizaciji sa Središnjim uredom za stambeno zbrinjavanje, te ostvare pozitivne pomake u okviru roditeljskih kapaciteta, bit će omogućeno spajanje majke i djece s ocem. Za to vrijeme, djeca su zbrinuta zajedno s majkom u udomiteljskoj obitelji od 1.2.2021. kada je majka pristala na smještaj uz djecu. Roditeljima i udomiteljima, stručni radnici sustava socijalne skrbi, pružaju punu podršku u jačanju roditeljskih kapaciteta i uspostavi sigurnih uvjeta za život djece.

Važno je znati kako je prema preporuci Pravobraniteljice za djecu o zaštiti privatnosti djece u medijima u medijskim objavama nužno zaštititi identitet djece koja su privremeno ili trajno izdvojena iz svojih obitelji zbog različitih obiteljskih teškoća. Samim time nije dovoljno samo prikriti djetetovo ime i prezime i njegov lik na snimci, već se ne smiju objaviti ni imena njegovih roditelja. Ukoliko roditelji pristaju na takve objave i snimanja, oni čine daljnju štetu na račun vlastite djece, a isto se odnosi na snimatelja na društvenim mrežama.

Molimo građane i medije da se u najboljem interesu maloljetne djece suzdrže od daljnjeg eksponiranja ovog slučaja na društvenim mrežama i u medijima, jer time doprinose i otkrivanju identiteta maloljetne djece.

Tražimo od uredništva Telegrama da ispravi netočan naslov navedenog članka i ukloni fotografije maloljetne djece.

Zaštitimo djecu!

Hrvatska komora socijalnih radnika i Centar za socijalnu skrb Sisak

Dugo se vremena nasilje u obitelji smatralo privatnom stvari pa razgovor o njegovoj pojavnosti i štetnosti nije dobivao veliku pozornost u javnim sferama. Najznačajniji prediktor obiteljskog nasilja jest spol. Nasilje nad ženama prije svega predstavlja grubo kršenje ljudskih prava te osim izravnog utjecaja na žene (zdravlje, duboki fizički i psihički ožiljci), nasilje ima nesagledive posljedice na funkcioniranje obitelji, zajednice i društva.

Nekad se vjerovalo kako je nasilje nad ženama svojstveno nižim društvenim slojevima. Međutim, danas smo svjesni da je nasilje nad ženama prisutno u svim društvenim slojevima. Prve institucije kojima se žrtve obraćaju za pomoć jesu policija i centri za socijalnu skrb. Upravo zbog toga socijalni rad kao profesija ima iznimno veliku ulogu u području zaštite žrtava nasilja. U svakodnevnom direktnom kontaktu sa (ženama) žrtvama nasilja jesu socijalni radnici zaposleni u centrima za socijalnu skrb, ali i u domovima za zaštitu žrtava nasilja te drugim neprofitnim organizacijama koje djeluju u tom području.

Iako stručnjaci i mediji stalno ističu ulogu društva u prevenciji nasilja, zaštiti žrtava i sankcioniranju počinitelja i dalje postoji određeni stupanj tolerancije na određene oblike nasilja i postoji vjerovanje da je nasilje u obitelji privatna stvar. Ukoliko u društvu izostaje prekršajno ili kazneno sankcioniranje počinitelja nasilja u obitelji, odmahivanje rukom i spuštanjem tog problema ponovno na razinu privatnog dolazi do normalizacije nasilja, a ona zasigurno kao takva predstavlja velik socijalni rizik. Mnoge žene odustaju od traženja pomoći zbog društvenog diskursa koji sugerira da ako ste se mogli udati za zlostavljača trebate se i nositi s tim.

Svim žrtvama stoga ispred Komore socijalnih radnika šaljem poruku: NISI KRIVA!

(!) Obrati se za pomoć policiji, socijalnim radnicima ili drugim stručnjacima iz neprofitnog sektora!

A svim građanima poručujem: Važno je da svi mi svakodnevno, vlastitim riječima i djelima promoviramo nultu stopu tolerancije nasilja nad ženama i nasilja općenito! Nasilje nije privatni, nego društveni problem i tiče se svih nas!

#reagiraj!

Sa poštovanjem,

predsjednik HKSR-a
mr.sc. Antun Ilijaš, diplomirani socijalni radnik

Na konferenciji Nacionalnog stožera civilne zaštite u ime svih članova stožera ministar Božinović uputio je posebne zahvale svim djelatnicima sustava socijalne skrbi koji sustav socijalne skrbi u ovakvim teškim uvjetima održavaju stabilnim!

https://www.youtube.com/watch?v=9NkP7sZ45a8

Na poveznici (od 27:50 ) pogledajte izjavu ministra:

Izjava

Profesija socijalnog rada jedna je od najstresnijih, a biti socijalni radnik danas je teže nego ikad prije. U profesionalnim krugovima često neformalno govorimo o sve češćim i ozbiljnijim oboljevanjima socijalnih radnika, a da pri tome ne raspolažemo konkretnim podacima. Stoga je Hrvatska komora socijalnih radnika u razdoblju od 23. do 31. listopada 2019. godine provela istraživanje među svojim članovima s ciljem ispitivanja izvora profesionalnog stresa te zdravstvenog stanja socijalnih radnika.

Sociodemografkska i profesionalna obilježja

U istraživanju je sudjelovalo 739 socijalnih radnika iz cijele Republike Hrvatske.

Prema broju godina radnog staža, najviše sudionika ima između 11 do 30 godina radnog staža (43,85%). Zatim, od 1 i 10 godina radnog staža (41,56%), a više od 30 godina radnog staža ima 15,01% sudionika.

Najveći broj sudionika zaposlen je u sustavu socijalne skrbi (88,36%) pri čemu najčešće u centru za socijalnu skrb (72,94%). Od ostalih sustava, izdvaja se sustav zdravstva a 3,65% sudionika te NGO sektor sa 1,76% dok su ostali sustavi (pravosuđe, sustav odgoja i obrazovanja, privatna praksa, poslovni sektor, ministarstva, lokalna i regionalna samouprava) zastupljeni s manje od 1% sudionika.

PROFESIONALNI STRES SOCIJALNIH RADNIKA

U tablici su prikazani izvori profesionalnog stresa socijalnih radnika poredan od najsnažnijeg do najmanje snažnog.

 

Rb. Izvor profesionalnog stresa Aritmetička sredina (M) St. devijacija
1. Prozivanje socijalnih radnika u medijima (novine, televizija, portali) 4,32 0.91
2. Nedostatak smještajnih kapaciteta 4,22 1.07
3. Nedostatak institucija za daljnji specijalizirani tretman korisnika 4,19 0.96
4. Česta izloženost kritikama javnosti 4,13 1
5. Preopterećenost poslom (rokovi, velik broj korisnika) 4,13 0.89
6. Nemogućnost udovoljavanju korisnikovim zahtjevima zbog objektivnih okolnosti (nedostatak sredstava, institucija i sl. ) 4,09 0.93
7. Nametanje poslova koji ne spadaju u opis mog radnog mjesta 4,00 1.13
8. Izloženost verbalnoj agresiji korisnika 3,97 1.05
9. Nedostatak udomiteljskih obitelji 3,96 1.2
10. Nejasna tumačenja zakonskih odredbi 3,8 0.99
11. Omalovažavanje od strane drugih stručnjaka 3,69 1.12
12. Česte promjene zakonskih regulativa 3,62 1.07
13. Loša suradnja s drugim institucijama 3,61 1.02
14. Male mogućnosti napredovanja 3,31 1.23
15. Izloženost fizičkim napadima korisnika 3,25 1.43
16. Loše rukovođenje (voditelj, predstojnik, ravnatelj) 3.23 1.33
17. Izostanak podrške kolega 3,01 1.24
18. Loši međuljudski odnosi unutar ureda 2,97 1.32
19. Neprikladan prostor za rad (veličina ureda, djeljenje ureda s drugim radnikom) 2,89 1.51
20. Neopremljen prostor za rad (računala, namještaj i sl) 2,51 1.37
21. Znatno veća zastupljenost žena među zaposlenicima 2,42 1.27

 

Fizički napad u posljednjih godinu dana je doživjelo 4% sudionika pri čemu 83% NIJE otišlo na bolovanje nakon doživljenog napada. Razlozi neodlaska na bolovanje su: posao bi mi se nagomilao; primio/la bi manju plaću, a imam djecu; želio/la sam sve izdržati; nisam imao/la vidljive ozljede. Verbalni napad u posljenjih godinu dana doživjelo je 36.67% sudionika.

ZDRAVLJE SOCIJALNIH RADNIKA

Uslijed izloženosti profesionalnom stresu javljaju se i posljedice koje se ogledaju u svakodnevnom psihofizičkom funkcioniranju. Najčešći osjećaji s kojima su suočeni u svom radu su : osjećaj umora čak i kad se naspavam (M=3.69); razdražljivost i napetost (M=3.64); osjećaj sniženog raspoloženja (M=3.34); problemi sa spavanjem (M=3.34) te malo interesa ili zadovoljstva u obavljanju poslova (M=3.17).

U proteklih godinu dana 48,58% sudionika koristilo bolovanje, a prosječna dužina korištenja bolovanja je 7 dana. Zabrinjavajuće je da je čak 50,47% (N=373) sudionika suočeno s dugotrajnom bolesti ili dugotrajnim zdravstvenim problemom.

Najčešće bolesti su: visok krvni tlak – 21%; kronična oboljenja kralježnice – 33%, visok kolesterol i masnoće – 25%, te depresija – 15%. Bolesti štitnjače su identificirane kao specifičan problem u populaciji („po pitanju zdravlja mog i mojih kolega koji smo u većem dijelu zaposleni u Centru oko trideset godina mogu reći da gotovo sve kolegice imaju probleme sa štitnom žlijezdom i uzimaju terapiju duže godina, ja sam osobno operirala tumor do štitnu žlijezde i režanj štitne žlijezde“). Pri tome 1 sudionik navodi kako trenutno ima dijagnozu karcinoma štitnjače!

Iznimno zabrinjavajuć podatak

„Nakon 9 godina rada po centrima za socijalnu skrb, u 36. godini života dijagnosticiran mi je karcinom štitnjače. Nehumani radni uvjeti i svakodnevni stres su zasigurno doprinijeli nastanku karcinoma. Iz tog razloga odlučila sam se prestati baviti socijalnim radom u Hrvatskoj. Još sam relativno mlada pa sreću u struci možda ostvarim u nekoj uređenoj zapadnoj državi koja brine o svojim zaposlenicima (građanima).“

No, bez obzira na sve lošije zdravlje, socijalni radnici (u sustavu socijalne skrbi) imaju pravo na sistematski pregled samo svake 2 godine (podatak za CZSS Zagreb). Omogućavanje sistematskih pregleda za zaposlene socijalne radnike ovisi o materijalnim sredstvima centara za socijalnu skrb i drugih ustanova zbog čega socijalni radnici odlaze na sistematski i rjeđe od 2 godine.

Pozivamo sve koji su javno, na društvenim mrežama, objavili i dijelili fotografije te osobne podatke djece za koje postoji osnovana sumnja u počinjenje kaznenog djela silovanja, kao i podatke o njihovim obiteljima, da se suzdrže od daljnjeg dijeljenja tih podatka. Naime, kao što su brojni mediji pozvali, širenje podataka o identitetu maloljetnih počinitelja kaznenih djela i žrtvi predstavlja kršenje zakonskih propisa; (Obiteljski zakon, Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u kaznenom postupku i ostali). Navedeni zakoni propisuju zaštitu djece i mladih, te mlađih punoljetnika.

Podržavamo sve medije koji pozivaju da se osobni podaci djece pod opravdanom sumnjom na počinjenje kaznenog djela ne objavljuju i ne dijele, jer direktno predstavljaju opasnost za otkrivanje identiteta djeteta žrtve! Širenjem takvih informacija i objavljivanjem osobnih obiteljskih priča, podataka i ostalih detalja, djecu izlažemo ponovljenom stresu i pritisku, čime nažalost ne umanjujemo nego povećavamo štetne posljedice za njihovo odrastanje. Takve objave primarno štete djeci, koja su na taj način ponovno izložena proživljenoj traumi.

Molimo nadležne institucije, da prije svega radi zaštite interesa djece i prevencije mogućih negativnih posljedica, povećanih rizika od nasilja i stigmatizacije, hitno poduzmu mjere iz svoje nadležnosti. Potpisnici ovog pisma podržavaju sve legalne građanske akcije, ali upozoravamo na ugrožavanje prava djece. Potičemo i sve sustave i organizacije koje se bave zaštitom djece žrtava nasilja na zajedničku suradnju u svrhu dobrobiti kako žrtava tako i počinitelja.

Kao društvo u cijelosti, moramo stajati iza poruke da se nasilje u bilo kojem obliku, prema djeci i prema bilo kome ne smije i neće tolerirati.

Hrvatska komora socijalnih radnika i Hrvatska udruga socijalnih radnika

Na skupu orgaiziranom od strane SZDSSH u povodu predstavljanja publikacije "Jačanje socijalnog dijaloga – Jačanje sektorskog socijalnog dijaloga u području socijalne skrbi" Nela Pamuković, voditeljica Povjerenstva za odnose s javnošču HKSR-a sudjelovala je kao moderatorica.

Predsjednik HKSR-a, mr.sc. Antun Ilijaš istaknuo je kako se postojeće stanje snažno odražava na socijalne radnike što se vidi po njihovim bolestima i bolovanjima! U sklopu znanstveno-istraživačkog projekta "Socijalni rad u centrima za socijalnu skrb u Republici Hrvatskoj" Hrvatska komora socijalnih radnika prva će istražiti i javnosti prezentirati zastupljenost bolovanja i (kroničnih) oboljenja kod socijalnih radnika!

Predsjednik HKSR-a na skupu je naglasio i važnost otvorenog dijaloga i suradnje između Komore socijalnih radnika, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatske udruge socijalnih radnika, Sindikata zaposlenika u sustavu socijalne skrbi te Studijskog centra socijalnog rada u unaprjeđenju položaja profesije te rješavanju problema sustava socijalne skrbi.

#jednaodnas

Svi mediji u Republici Hrvatskoj izvijestili su i još uvijek izvještavaju javnost o tragičnom događaju u Đakovu u kojem je naša kolegica socijalna radnica ubijena, a kolega pravnik teško ranjen i bori se za život. Stručni radnici stradali su od dugogodišnjeg korisnika kojem su pružali podršku i pomoć. Svojim odgovornim radom štitili su upravo njegova prava.

Nakon tragičnog događaja društvene mreže, medijski portali prenose komentare nezadovoljnih korisnika sustava u kojem ni više ni manje podržavaju tragični čin i prenose poruke mržnje prema sustavu koji štiti najranjivije članove društva.

Samo neki od komentara jesu: „lagao bih kad bih rekao da mi je žao“, „ubojica treba biti proglašen ponosom Hrvatske“ „ubojici skidam kapu“ „socijalni radnici bi ovo trebali shvatiti kao upozorenje“, „dobili su što su zaslužili“.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatska komora socijalnih radnika, Hrvatska udruga socijalnih radnika, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, oštro osuđuju ovakve natpise i pozivaju sve građane i institucije, medije, portale kao i naše korisnike da se ovakvi govori mržnje prijavljuju za to nadležnim institucijama.

Socijalni rad i njegovi nositelji socijalni radnici kao i drugi stručnjaci u sustavu socijalne skrbi educirani su i osposobljeni za rad s najtežim skupinama korisnika, motivirani su i senzibilizirani za potrebe korisnika, svoja znanja i vještine ulažu u poboljšanje skrbi za korisnike o kojima brinu: djeci koja žive u riziku, mladima, starijim osobama, osobama s invaliditetom, žrtvama svih oblika nasilja, bolesnima, ostavljenima. Ustanove za socijalnu skrb u svojim lokalnim zajednicama pokretač su brojnih akcija unaprijeđena kvalitete života građana, potiču socijalne promjene, ukazuju na važnost međuljudskih odnosa, a što je u skladu sa Etičkim kodeksom socijalnih radnika.

Ovim putem osuđujemo svaki govor mržnje, svaku uvredu, klevetu koja je usmjerena na sustav i njegove stručnjake, koji u uvjetima visokih rizika osiguravaju skrb i brigu za svoje korisnike.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Hrvatska komora socijalnih radnika
Hrvatska udruga socijalnih radnika
Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske

Preuzmite dokument

„Kada svatko misli da može biti socijalni radnik“

Hrvatska komora socijalnih radnika u ime svih socijalnih radnika Hrvatske ovim putem poručuje da smo voljni saslušati i čuti sve kritike i probleme na koje nailaze korisnici. Svi korisnici koji imaju prigovor na rad socijalnog radnika mogu se, kao i do sada, obratiti Hrvatskoj komori socijalnih radnika telefonom, mailom ili pisanim putem. Svi kontakt podaci dostupni su na stranici hksr.hr. Upravo je Hrvatska komora socijalnih radnika tijelo koje procjenjuje stručnost rada socijalnih radnika o čemu se, namjerno ili nenamjerno uporno izbjegava govoriti u javnosti. Stojimo iza svog rada i molimo korisnike da jasno izraze svoje nezadovoljstvo, kako bismo kontinuirano radili na poboljšanju socijalnih usluga, te naročito sigurnosti žrtava nasilja.

Nakon najave da se otvara posebna linija za pritužbe na socijalne radnike, socijalnim radnicima je sada uistinu previše. Dosta nam je da nestručna javnost uporno procjenjuje naš rad i stoga poručujemo: Stop nasilju nad socijalnim radnicima od strane javnosti! Bolja podrška žrtvama obiteljskog nasilja neće se osigurati linijom za pritužbe već ulaganjem u kapacitete i uvjete u kojima rade djelatnici centara za socijalnu skrb kao i u edukaciju stručnjaka. Komunikacijska linija za pritužbe moguće je najjeftinija stavka u državnom proračunu, samo je pitanje kakvu opću atmosferu stvaramo u javnosti o radu socijalnih radnika na terenu.

U javnom mnijenju stalno dolazi do prebacivanja odgovornosti isključivo na socijalne radnike kao dio sustava koji se bavi žrtvama nasilja, a ostali, jednako važni su pravosuđe, policija i školstvo. Socijalni radnici nisu jedina struka koja radi sa žrtvama nasilja, već zajedno s njima u Centrima za socijalnu skrb radi tim stručnjaka u sastavu: socijalni radnik, psiholog i pravnik. Odluke donose zajednički. Razočarani smo činjenicom što nitko ne spominje sporost sudova i potrebu bolje educiranosti policijskog osoblja o čijem radu ovise i odluke koje se donose u Centru za socijalnu skrb. Nadalje, nitko ne spominje kako socijalni radnik nije čarobnjak koji može za žrtvu nasilja pronaći mjesto u skloništu koje ne postoji. Stoga, socijalni radnici apsolutno odbijaju biti taoci loših sustava, zakona i užasnih uvjeta rada. Kome da se obrate socijalni radnici koji su žrtve nasilja od strane korisnika kada nemaju ni status službene osobe?

Pored ostalih oblika zaštite, sustav socijalne skrbi postoji i za žrtve nasilja, a insinuacije nestručnjaka koji se bave ovom tematikom u medijima podliježu kleveti. Pozdravljamo svaki entuzijazam i humanitarno djelovanje, ali zbog svih žrtava obiteljskog nasilja potrebno je da osobe koje nisu stručne i koje poduzimaju mjere isključivo iz osobnih razloga, prestanu izvoditi ovu populističku predstavu u medijima, jer nikome ne čine dobro.

Ministrica Nada Murganić navodi kako je važno da se razluči tko to toliko griješi i radi propuste kojima se čini šteta žrtvama. Radi dobrobiti naših korisnika važno je prestati s paušalnim procjenama rada socijalnih radnika. Ovim putem molimo našu ministricu da sukladno svojim ovlastima poveća broj radnika, osigura veća sredstva u proračunu za ulaganja u prostorne uvjete u kojima socijalni radnici i svi drugi djelatnici rade, poveća kapacitete za žrtve nasilja, pojača brojnost edukacija za rad s počiniteljima nasilja i zalaže se za bolja zakonska rješenja.

 

PREDSJEDNIK HRVATSKE KOMORE SOCIJALNIH RADNIKA:
mr.sc. Antun Ilijaš, diplomirani socijalni radnik

Zagreb, 3.4.2019.

Hrvatska komora socijalnih radnika podržava svaku javnu inicijativu u borbi protiv nasilja, ali ne i način na koji se ta borba trenutačno vodi na društvenim mrežama. Ovim putem želimo ukazati zabrinutost,  jer smatramo kako se brojnim komentarima i objavama stvara  atmosfera  linča prema socijalnim radnicima. Konkretnije, pokrenuta je akcija prikupljanja pritužbi na  rad socijalnih radnika, a posve je nejasno s kojim ciljem.  

Kao institucija,  HKSR  ima ovlast stručne pomoći, nadzora nad radom socijalnih radnika i rješavanja pritužbi na rad socijalnih radnika.  Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ima ovlast upravnog i stručnog nadzora te rješavanje pritužbi na rad Centara za socijalnu skrb kao i svih ostalih ustanova unutar sustava socijalne skrbi.  

HKRS kao nadležno tijelo koje uređuje sva važna pitanja vezana za rad socijalnih radnika, svjesna je problema u radu, a na njih smo i ranije ukazivali. Suština problema s kojima se socijalni radnici susreću je premalo stručnog kadra, neadekvatni uvjeti rada te nedovoljno razvijena međuresorna suradnja s institucijama koje su isto tako dužne reagirati na svaki pojavni oblik nasilja.

Pozdravljamo svaku suradnju pa i donošenje Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji kao početak uže i preciznije suradnje, ali isto tako izražavamo zabrinutost da trenutačna komunikacija na društvenim mrežama, iznošenje teških, najčešće anonimnih optužbi ne pridonosi rješavanju problema. Dapače, unosi atmosferu straha u svakodnevni rad socijalnih radnika u Centrima za socijalnu skrb te nas udaljava od naših korisnika, čija nam dobrobit jest na prvom mjestu.

PREDSJEDNIK HRVATSKE KOMORE SOCIJALNIH RADNIKA:
mr.sc. Antun Ilijaš, diplomirani socijalni radnik

Uslijed aktualnih događaja koji se proteklih nekoliko dana zbivaju u Centru za socijalnu skrb Zadar i istovremenog medijskog praćenja navedenih situacija, ovim pismom želimo ukazati na važnost izvještavanja medija u skladu sa profesionalnim i etičkim načelima prvenstveno radi zaštite dobrobiti i prava djece, uvažavanja interesa građana, te zaštite digniteta struke socijalnog rada.

Ne želimo ni na koji način umanjiti važnost medija ni pravo informiranja javnosti, kao i ukazivanje na propuste nadležnih institucija, no ovakav način izvještavanja kojem smo izloženi ozbiljno ugrožava ne samo socijalne radnike već i obitelji o kojima se izvještava, a osobito djecu.

U skladu s Ustavom Republike Hrvatsker i Obiteljskim zakonom prvenstveno je pravo roditelja da skrbe o djetetu, a dužnosti Centra za socijalnu skrb da im pruža pomoć u slučaju potrebe prema načelima razmjerne i najblaže intervencije u obiteljski život .

Postupanje Centra za socijalnu skrb temelji se prije svega na sveobuhvatnoj obiteljskoj procjeni tima stručnjaka kojeg čine socijalni radnik, psiholog i pravnik, a koji svaki iz aspekta svoje profesije procjenjuje roditeljske kompetencije i rizike, te po potrebi predlažu mjere obiteljsko-pravne zaštite.

Oduzimanje roditeljima prava na stanovanje s djetetom predlaže se tek kada su iscrpljene sve druge mogućnosti i nakon što su se sve druge mjere i intervencije pokazale kao neučinkovite i nesvrsishodne, odnosno kada stručni tim procjeni da je unatoč svim poduzetim mjerama ozbiljno ugrožena dječja dobrobit, sigurnost, život, zdravlje i psihofizički razvoj.

U ovakvim situacijama konačnu odluku uvijek donosi sud, a temelji se na vrlo transparentnim dokazima prikupljenim temeljem sveobuhvatne procjene, rada s obitelji, jačanja roditeljskih kompetencija, poduzimanja različitih mjera obiteljsko-pravne zaštite s ciljem uklanjanja rizika, te u suradnji s ostalim stručnjacima koji se bave zaštitom dječje dobrobiti, a svaka mjera se sukladno Obiteljskom zakonu preispituje promjenom okolnosti, odnosno stvaranjem uvjeta za povrat djeteta u primarnu obitelj od strane roditelja.

Obzirom da je Centar za socijalnu skrb sukladno Konvenciji o pravima djeteta, zakonu i Etičkom kodeksu socijalnih radnika dužan štititi privatnost, a time i prava i interese djece i svih korisnika, ograničeni smo, odnosno onemogućeni u davanju relevantnih informacija u konkretnim slučajevima koji se iznose u medijima.

Iznošenjem osobnih podataka o djeci i njihovim roditeljima te izlažući ih u javnosti mediji dodatno traumatiziraju i viktimiziraju djecu i ugrožavaju njihova prava.

Interesi djece se štite kada se, u skladu s profesionalnim načelima, primjenjujući Etički kodeks novinarstva istinito izvještava, odnosno upozorava na nepravilnosti u radu institucija, zagovara pozitivne promjene i zalaže se za dosljednu primjenu zakona i preuzimanja odgovornosti nadležnih u slučajevima gdje su napravljeni propusti.

Novinarska sloboda javnog izražavanja ne bi smjela ugrožavati ljudska prava, stvarati atmosferu straha, pozivati na nasilje i netoleranciju.

Na taj način umjesto pozitivnog korektiva koji upozorava na nepravilnosti i potiče različite institucije na poboljšanje kvalitete postupanja, narušava se ugled profesije socijalnog rada kojim se stvara nepovjerenje čime se u znatnoj mjeri otežava i onemogućava socijalne radnike u obavljanju svakodnevnog posla s najranjivijim socijalnim skupinama, a socijalni radnici u Republici Hrvatskoj i članovi njihovih obitelji izloženi su visokom riziku od nasilja, različitim prijetnjama, pa i prijetnjama smrću.

Obzirom da je ovo samo jedan od niza slučajeva u kojima mediji čine štetu i socijalnim radnicima i njihovim korisnicima, te umjesto zaštite i zagovaranja njihovih prava potiču netoleranciju i nepovjerenje i izlažu nas riziku od nasilja, apeliramo ovim putem na novinare da se u svom radu vode profesionalnim i etičkim načelima i pozivamo na zajedničku suradnju.

S poštovanjem,

Hrvatska komora socijalnih radnika.