"Socijalni radnici su stup sustava skrbi o korisnicima" Interview: Marin Piletić, ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

Back to top

"Socijalni radnici su stup sustava skrbi o korisnicima" Interview: Marin Piletić, ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

1. Preuzeli ste vođenje jednog mega ministarstva koji objedinjuje dva velika sustava – mirovinski i sustav socijalne skrbi. Iz vaše perspektive, koliko su navedeni sustavi slični i da li bi ih u budućnosti bilo korisno razdvojiti?

Oba sustava imaju u fokusu korisnike o kojima treba brinuti, tako da je pristup u socijalnoj i mirovinskoj politici vrlo sličan i komplementaran. Ne bih rekao da je riječ o mega ministarstvu, u Europi i svijetu postoje brojni primjeri gdje su socijalne politike i mirovinski sustav dio istog resora. Činjenica je da pokrivamo nekoliko iznimno važnih područja, u kojima je od početka mandata Vlade započeto i završeno niz projekata s velikim uspjehom. Neki od ključnih su svakako sveobuhvatna reforma sustava socijalne skrbi, reforma mirovinskog sustava, izmjena Zakona o radu te čitav niz drugih zakonskih izmjena, uključujući vrlo važno i uspješno programiranje Europskog socijalnog fonda plus za iduće programsko razdoblje. U sklopu ESF+ je i Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., prvi takav usvojeni program iz paketa Kohezijske politike.

2. Kako vidite ulogu socijalnih radnika u društvu i sustavu?

Socijalni radnici prvi su kontakt sustava s korisnicima, oni su „lice“ sustava. Riječ je o stručnjacima i visoko educiranim pomagačima koji kroz djelovanje, praktično iskustvo i rad u timu prepoznaju rizike i pomažu u rješavanju problema za više od 260 tisuća korisnika. Kroz konkretne aktivnosti istrukturiranu pomoć djeluju na razini pojedinačnih korisnika, obitelji do lokalnih zajednica.

Ključni mandat profesije socijalnog rada je promocija i zagovaranje društvenih promjena, socijalni razvoj, socijalna kohezija i osnaživanje ljudi za rješavanje životnih izazova i povećanje blagostanja, a praktična primjena počiva na integraciji, solidarnosti i povezanosti s društvom slijedeći principe socijalne pravde, ljudskih prava, kolektivne odgovornosti za najpotrebitije i poštivanja različitosti.

S obzirom na sve navedeno, moglo bi se reći da su socijalni radnici stupovi koji nose cijeli sustav.

3. Novim Zakonom o socijalnoj skrbi uvedena je institucija Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Kako je zamišljeno njegovo funkcioniranje u praksi?

Novim Zakonom o socijalnoj skrbistvoren je zakonodavni okvir za provedbu reformi u sustavu socijalne skrbi, koji u fokus stavlja povećanje dostupnosti i kvalitete usluga sustava i veća prava dijela korisnika.

To je pratila i organizacijska promjena koju ste spomenuli, odnosno osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Zavod je osnovan zbog jačanja i unaprjeđenja stručnog rada radnika u sustavu socijalne skrbi, ujednačavanja stručnog postupanja, osiguranja stručnog nadzora te obavljanja stručno analitičkih, administrativnih, pravnih ekonomskih i drugih poslova u jedinstvenoj stručnoj službi. Sjedište mu je u Zagrebu, a imenovana je privremena ravnateljica i upravno vijeće Zavoda.

Osnivanjem Zavoda stručne radnike na terenu ćemo rasteretiti administrativnih poslova te će se moći još bolje posvetiti pomoći samim korisnicima.

4. Koje će konkretne promijene (Zavod) donijeti socijalnim radnicima, ali i drugim stručnim radnicima na terenu u sadašnjim centrima za socijalnu skrb i njihovim podružnicama?

Kao jedan od ciljeva osnivanja Zavoda svakako je jačanje i unaprjeđenje stručnog rada što će biti od posebnog značaja za sve stručne radnike u sadašnjim centrima za socijalnu skrb. Prateći postupanja, provođenjem podrške i upravnih nadzora od strane službi Ministarstva uočeno je određeno neujednačeno postupanje. Cilj nam je u svrhu zaštite korisnika ali i samih socijalnih radnika ujednačiti sva postupanja i na taj način dodatno unaprijediti sustav.

Dakle, dva su povezana cilja - jačanje i unaprjeđenje stručnog rada zaposlenih stručnjaka, te ujednačenija i kvalitetnija usluga za svakog korisnika u svakom kraju Hrvatske. To je u interesu svih.

5. Već dugi niz godina govori se nedostatku smještajnih kapaciteta za djecu i odrasle u sustavu socijalne skrbi u Hrvatskoj, od dječjih domova, preko domova za osobe s invaliditetom do smještaja za odrasle osobe s psihičkim smetnjama. To su problemi koji uvelike otežavaju rad socijalnim radnicima na terenu. Kakvi su planovi ministarstva u pogledu rješavanja te problematike – planiraju li se proširenja postojećih ili otvaranje novih ustanova socijalne skrbi?

Za djecu koju je nužno izdvojiti iz vlastitih obitelji predvidjeli smo otvaranje sedam novih stambenih jedinica na području Koprivnice, Vinkovaca, Zadra, Karlovca, Čakovca i Rijeke, ukupnog kapaciteta za smještaj 42 djece. Time želimo prevenirati institucionalizaciju djece i osigurati im dom nalik obiteljskom. Stambena jedinica u Karlovcu već je u funkciji, a stambena zajednica u Vinkovcima Dječjeg doma Sv. Ana opremljena je i radimo na zapošljavanju potrebnih stručnih radnika.

Kako bismo što više djece bez adekvatne roditeljske skrbi osigurali dom, u suradnji s centrima za socijalnu skrb provodimo radionice za djecu koja imaju ispunjene pretpostavke za posvojenje. Provođenjem radionica povećao se broj djece koja su posvojenja - u odnosu na isto razdoblje prošle godine posvojeno je 48 djece više, što oslobađa i smještajni kapacitet za najmlađu djecu koja se nalaze u udomiteljskim obiteljima ili u domovima.

Također, broj udomiteljskih obitelji koji prvi puta dobivaju dozvolu za obavljanje udomiteljstvom je u porastu i u ovoj godini je do sredine listopada izdano 115 prvih dozvola, odnosno dozvola za nove udomitelje. Nakon donošenja izmjena i dopuna Zakona o udomiteljstvu, po prvi puta imamo i specijalizirane udomitelje za djecu. Do danas su upisana tri udomitelja koji obavljaju specijalizirano udomiteljstvo za djecu te skrbe o djeci s teškoćama u razvoju.

Kako bismo dodatno senzibilizirali javnost o udomiteljstvu, Ministarstvo će početkom iduće godine pokrenuti i nacionalnu medijsku kampanju.

Novim Zakonom o socijalnoj skrbi i njegovim normativnim rješenjima, povećane su naknade vezane za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, čime se potiče ostanak osoba s najtežim oštećenjima zdravlja u vlastitoj obitelji. Zakonom se i proširio krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja. Iznos osobne invalidnine povećan je s 300 na 350 posto osnovice i iznosi 1.750 kuna, a prihodovni i imovinski cenzus ukinut je kao jedan od uvjeta za priznavanje prava.

6. Radi li se na izradi plana cjelokupnog oporavka i rasterećenja sustava socijalne skrbi i kada možemo očekivati konkretnije informacije u javnosti?

Nacionalnim planom oporavka i otpornosti dvije investicije izravno imaju utjecaj na administrativno rasterećenje sustava socijalne skrbi, od koji je za sustav socijalne skrbi najznačajniji razvoj jedinstvenog informacijskog sustava za pružatelje socijalnih usluga i povezivanje s centrima za socijalnu skrb. Uspostavljanjem jedinstvenog informacijskog sustava omogućit će se jedinstvena digitalna platforma za praćenje i analizu podataka o korisnicima i uslugama u sustavu socijalne skrbi.

Druga investicija je uspostava središnjeg sustava interoperabilnosti kojoj je nositelj Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Cilj ove investicije je uspostava jedinstvenog mjesta na razini Europske unije za olakšavanje interakcije građana, poduzeća i nadležnih tijela omogućavanjem pristupa informacijama o upravnim postupcima i uslugama pomoći u pogledu njihovih jedinstvenih tržišnih prava, istovremeno smanjujući administrativno opterećenje.

Na taj način će svako tijelo, uključujući i centre za socijalnu skrb, sukladno važećim zakonskim propisima, imati uvid u podatke po OIB-u korisnika te će se time omogućiti uvid u prava koja se ostvaruju kako s lokalne, tako i nacionalne razine. Naglašavam kako centri za socijalnu skrb već sada imaju uspostavljenu razmjenu ili pristup drugim internetskim servisima s devet tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela.

Za postupke priznavanja zajamčene minimalne naknade i jednokratne naknade, koje su najbrojnije od svih naknada koje utječu na ublažavanje siromaštva, zahvaljujući informacijskom sustavu, građanin ne mora, osim podnošenja zahtjeva, dostaviti niti jedan dokument, ispravu ili potvrdu u papirnatom obliku iz evidencije drugih tijela, primjerice rodni list, potvrdu o prebivalištu i sl.

U sklopu e-Usluge Socijalna skrb omogućeno je podnošenje zahtjeva za priznavanje prava na osobnu invalidninu te zahtjeva za priznavanje prava na doplatak za pomoć i njegu u elektroničkom obliku kroz standardizirane obrasce. U sklopu navedene e-Usluge moguće je i zatražiti potvrdu je li građanin korisnik prava i usluga sustava socijalne skrbi.

7. Za kraj, što biste poručili socijalnim radnicima u Hrvatskoj?

Svjestan sam izrazito visokih kriterija i očekivanja koje društvo ima u odnosu na socijalne radnike i sustav socijalne skrbi, stoga ne mogu a da ne izrazim zahvalnost i podršku svim stručnjacima – socijalnim radnicima na njihovom doprinosu i angažmanu u svakodnevnom radu za dobrobit korisnika, te kao resorni ministar podstičem i podržavam sve aktivnosti usmjerene k jačanju struke i digniteta socijalnih radnika.

Obzirom na provedeno istraživanje u suradnji Pravnog fakulteta - Studijskog centra socijalnog rada, Komore socijalnih radnika i Ministarstva, uvažavajući prije svega činjenicu o visokoj razini stresa i profesionalnog sagorijevanja kojoj su stručnjaci izloženi, u nadolazećem razdoblju planira se provođenje niza ciljanih aktivnosti usmjerenih potpori i jačanju kompetencija stručnjaka u sustavu socijalne skrbi, unapređenju međuresorne suradnje, te sustavnom uvođenju supervizije.

Akcijskim planom unapređenja sustava socijalne skrbi uz poboljšanje uvjeta rada, planirano je i osnivanje Akademije u sustavu socijalne skrbi s ciljem cjeloživotnog učenja i razvoja struke u suradnji s Komorom i ustanovama koje obrazuju socijalne radnike. Planirane su i druge aktivnosti u svrhu razvoja kompetencijskog okvira za socijalne radnike i programi kontinuiranog usavršavanja, specijalizacije i profesionalne podrške za rad stručnjaka.

Socijalne radnike kao temeljnu profesiju u sustavu socijalne skrbi vidim kao partnere u daljnjem unapređenju sustava koji svojim praktičnim iskustvom i prepoznavanjem potreba, prioriteta, ali i rizika u društvu mogu u značajnoj mjeri doprinijeti poboljšanju strateškog i zakonodavnog okvira radi zaštite dobrobiti naših korisnika.

 

 

 

Povratak