Početna | HKSR

DOBRODOŠLI

Svjetski dan borbe protiv Alzheimerove bolesti

"Nikad nije prerano, nikad nije prekasno"

Upravo je to tema ovogodišnjeg Svjetskog dana borbe protiv Alzheimerove bolesti, kojeg obilježavamo danas, 21. rujna. Svjetske organizacije ove godine usredotočene su na identifikaciju čimbenika rizika i primjenu mjera koje mogu pomoći u sprečavanju pojave demencije, baš kao što smo i mi, socijalni radnici, posvećeni tom cilju kako bismo na vrijeme i pravovremeno pružili adekvatnu pomoć svima kojima je potrebna.

Sjećanje na kolege i tragediju u Đakovu

Događaje 9. srpnja 2019. godine malo koji socijalni radnik može zaboraviti, a svakako ih se sjeti svake godine početkom srpnja. Svi se sjećamo gdje smo bili i što smo radili kada smo čuli vijest o kolegama koji prolaze naše najveće profesionalne strahove. Još uvijek se stegne i srce i želudac… i izbiju i tuga i ljutnja i strah i nada i želja… Sve odjednom, još uvijek. I još uvijek je teško naći riječi i objašnjenje zašto se takve stvari događaju i odgovoriti na bezbroj pitanja koja se i dalje pojavljuju.

Naše misli su s obiteljima i prijateljima naše Blaženke i našeg Ivana, ali i sa svima koji smo ostali promijenjeni zbog ove tragedije. Pozivamo vas da podijelite s nama svoje osjećaje i misli, ali i želje, da budemo zajedno u ovome. Pridružite nam se u obilježavanju našeg sjećanja na tragično stradale kolege simboličnom minutom šutnje na vašim radnim mjestima u ponedjeljak, 10. srpnja, u 12.05 sati. I ovom zajedničkom gestom pokažimo da želimo promjene u društvu, želimo promjene u stavu prema radu socijalnih radnika, želimo poštovanje prema našem radu i povjerenje u naš rad. Najviše želimo da se mi sami i dalje ponosno odazivamo na poziv zvan socijalni rad.

EDUKACIJA ZA VODITELJA/VODITELJICU BIBLIODRAME 2023. i 2024.

Poziv na edukaciju možete preuzeti ovdje.

Edukacija iz Bibliodrame provodi se u sklopu Njemačkog društva za Bibliodramu pod vodstvom trenera Helmuta Krellera i Zdravke Leutar.

Edukacija će se održavati u Zagrebu i na otoku Olibu od 1. rujna 2023.

Grupa je formirana i može primiti još nekoliko polaznika te napominjemo važnost fleksibilnosti termina koji se mogu nadoknaditi u slučaju opravdanih izostanaka.

Prvi susret je 1. rujna 2023. godine u 14 sati u Miramarskoj 100 u Zagrebu (pored Filozofskog i strojarskog fakulteta). Dobro došli!

Edukacija traje dvije godine i uključuje ukupno 400 sati po 45 minuta, od čega 260 sati teorije i prakticiranja vođenja bibliodrame u zatvorenoj skupini, 120 sati sudjelovanja u seminarima bibliodrame i 20 sati sudjelovanja u seminarima psihodrame.

Na kraju edukacije polaznik/polaznica brani svoj završni rad na izabranu temu i dobiva certifkat kao voditelj bibliodram

INTERVJU

O važnosti, cilju i potrebi za pokrenutom Inicijativom za zapošljavanje socijalnih radnika u hrvatskim školama, za Media servis progovorila je jedna od inicijatorica - profesorica Marijana Kletečki Radović. Što je ona imala za reći na temu zašto bi svaka škola trebala imati socijalnog radnika, poslušajte klikom na linku.

Izvor: Media servis

"...imamo sve više i više socijalnih rizika koji se javljaju u našem društvu i ako je neka struka pozvana da radi na prevenciji tih socijalnih rizika... to su prije svega socijalni radnici."

U otvorenom intervjuu za N1, profesorica Olja Družić Ljubotina iz Studijskog centra za socijalni rad Pravnog fakulteta u Zagrebu govorila je o Inicijativi za zapošljavanje socijalnih radnika u školama. Naglasila je da su upravo socijalni radnici najbolje educirani za prevenciju i pravovremeno prepoznavanje socijalnih rizika koji mogu utjecati na djecu i mlade u ovom ranjivom periodu njihovog života. O istoj temi, profesorica je također progovorila i u eteru Radija Sljeme. Cijeli intervju pogledajte u nastavku!

https://www.youtube.com/watch?v=IZFDhdgx0Yc

Zadarska županija - Po prvi put obilježen Nacionalni dan udomiteljstva

U Gradskoj knjižnici obilježen je Nacionalni dan udomiteljstva, a upravo je ovo bila prigoda da se na javnoj tribini razgovara i traži načina da se potakne više ljudi na udomljavanje, budući da je, izvaninstitucionalna skrb izuzetno važna za djecu, ali i odrasle osobe.

Članak možete pročitati na sljedećem linku:

Zadarskilist.novilist.hr – Po prvi put obilježen Nacionalni dan udomiteljstva: U zadarskoj županiji nije previše zastupljeno

ZAKLJUČCI STRUČNOG SKUPA „SKRBNIŠTVO U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI“ I PRIJEDLOZI ZA UVOĐENJE NOVITETA U PRAKSU i ZAKONODAVSTVO

Zajednica socijalnih radnika - praktičara okupljena na stručnom skupu iznijela je kritiku postojećem modelu skrbništva, ali se i usuglasila u konstruktivnim prijedlozima, te naglašava potrebu za HITNOM i GORUĆOM potrebom promjene instituta skrbništva koji već duži niz godina bez ikakvih promjena egzsistira u Republici Hrvatskoj.

Zaključke donosimo u nastavku:

Koordinacija međuresorne suradnje

Ministarstvo zdravstvo, civilni sektor, socijalna skrb, pravosuđe, financijski sektor

Regionalne samouprave i lokalne uprave

Međusobna suradnja

Prednosti održavanja sastanaka međuresornih timova

Predlaganje i provođenje programa

Obavezni i redoviti na svim razinama

Visoka razina stručnih znanja i postupanja

Senzibilizacija javnosti

Socijalna uključenost osoba s invaliditetom

Psihoeduakcije lokalnih zajednica o potrebama osoba s invaliditetom

Uključivanje medija/javne kampanje - educirati i senzibilizirati širu javnost za potrebe osoba s invalidtetom posebno osoba s mentalnim teškoćama

Osiguran temelj za provedbu načela nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja

Uspostavljanjem i organiziranjem: stručnih radnih sastanka i međuresorne suradnje stručnih skupova/konferencija/simpozija

Definiranih dionika: predstavnici zakonodavne i akademske zajednice i zajednice praktičara uključujući i druge sustave: javnobilježničku i odvjetničku komoru, zdravstvo, mup, financijski/bankarski sustav, centar za posebno skrbništvo i dr.

S ciljem: adekvatne provedbe/primjene sveobuhvatne zaštite osoba s invaliditetom skrbničku zaštitu kao specifičnu u svojoj pojavnosti i sa specifičnim pravnim apsektom djelovanja druge osobe u odnosu na štićenika

Sustav socijalne skrbi

Razviti širok spektar socijalnih usluga

Socijalni model brige o osobama s invaliditetom

Specijalizacija stručnih osoba - rad s osobama s invaliditetom

Osnaživati socijalni rad u zajednici

Osigurati timski rad i omogućiti veći broj stručnjaka u radu s osobama s invaliditetom

Uključiti stručnjake u međuresornu suradnju

Razviti oblike odlučivanja uz podršku

Stručna znanja umjesto administrativnih poslova

Pravosuđe

Lista ovlaštenih skrbnika

Osnovati posebne odjele pri općinskim sudovima i stalnim službama sudova

Nadležnost nad centrima za skrbinštvo te uključivanje stručnjaka iz sustava zdravstva u međuresornu surdanju

Imenovati skrbnike, pratiti rad skrbnika, odabrati naknade

Specijalizacija stručnih poslova - specifična znanja radi odlučivanja o potrebama osoba s invaliditetom

Prijedlog osiguravanja kvalitetne skrbničke zaštite - za osobe s invaliditetom

Zdravstvo

Definirati postupke koji su u okviru lječničke obaveze pružanja zaštite/ postupaka lišenja poslovne sposobnosti radi liječenja

Uključiti stručnjake iz sustava zdrastva u međuresornu suradnju

Educirati zdravstvene radnike o njihovim obavezama i široj regulativi iz područja skrbništva i zaštite osoba s invaliditetom

Većim brojem socijalnih radnika omogućiti prava iz sustava dostupnim i razumljivim osobama s indvaliditetom

Zaključke pogledajte ovdje.

Inicijativa za zapošljavanje socijalnih radnika u školama u Republici Hrvatskoj

Preporuka Pravobraniteljice za djecu

Hrvatska komora socijalnih radnika pokrenula je Inicijativu za zapošljavanje socijalnih radnika u školama u Republici Hrvatskoj. Inicijativu su potpisali Hrvatska komora socijalnih radnika, Hrvatska udruga socijalnih radnika, Pravni fakultet u Zagrebu - Studijski centar socijalnog rada te Koordinacija komora u socijalnoj skrbi koja broji 8000 članova.

Kao Inicijativa predlažemo da se u novi Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi unese odredba po kojoj će stručni suradnik u školskoj ustanovi, uz pedagoga, psihologa, knjižničara, magistra edukacijske rehabilitacije, magistra logopedije, magistra socijalne pedagogije, obavezno biti i socijalni radnik, odnosno magistar socijalnog rada/magistar socijalne politike.

Navedeni dokument upućen je na adrese Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Vlade Republike Hrvatske (predsjedniku Vlade, mr.sc. Andreju Plenkoviću te potpredsjedniku Vlade za društvena pitanja, dr.sc. Davoru Božinoviću), Hrvatskoj udruzi ravnatelja osnovnih škola, Udruzi hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, Pravobraniteljici za djecu te Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu.

Inicijativu možete preuzeti ovdje.

Vecernji.hr – Pokrenuta Inicijativa za zapošljavanje socijalnih radnika u školama: Izdvojena četiri razloga

Antenazadar.hr – Pokrenuta inicijativa za zapošljavanje socijalnih radnika u školama: Izdvojena četiri razloga

HKSR: „Ministre Beroš, dosta je diskriminacije i ignoriranja socijalnih radnika u zdravstvu!“

Hrvatska komora socijalnih radnika najoštrije osuđuje jučerašnju izmjenu Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama jer diskriminira socijalne radnike zaposlene u zdravstvu i stavlja ih u nejednaki položaj u odnosu na druge srodne struke društveno humanističkog smjera (psiholozi, defektolozi, edukacijski rehabilitatori, logopedi) u obavljanju poslova jednake složenosti. Prema spomenutoj Uredbi, socijalni radnici imaju niži koeficijent i manju plaću u odnosu na svoje kolege istog stupnja obrazovanja zaposlenih u istoj djelatnosti zdravstva što predstavlja očiglednu diskriminaciju.

Punih deset godina upozoravamo na potrebu izmjene Uredbe, uključujući i dopise koje je Komora službeno slala neposredno uoči donošenja uredbe, ali nažalost uzalud. Također, u više navrata od Ministarstva zdravstva tražili smo sastanak s ciljem da se razmotri predmetno pitanje i otvori prostor za dijalog, no do danas nismo dobili odgovor. Također, od strane Ministarstva zdravstva se nije uvažila ni preporuka Pučke pravobraniteljice koja je u više navrata upozorila Ministarstvo na diskriminaciju.

Činjenica je da su socijalni radnici u zdravstvu neizostavan dio interdisciplinarnog tima pri odjelima zdravstvenih ustanova u kojima rade, da u svom radu provode niz složenih dijagnostičko terapijskih postupaka i pružaju usluge u zdravstvu, da u okviru svoje djelatnosti sudjeluju u prevenciji, procesu dijagnostike, liječenja i rehabilitacije pacijenata, da svojim stručnim znanjima, vještinama i kompetencijama doprinose zaštiti i promicanju zdravlja pacijenata. Budući da imaju jednako važnu ulogu u sustavu zdravstva kao i kolege drugih srodnih struka zaslužuju i isti tretman i status. Ovakvom Uredbom šalje se izravna poruka da Ministarstvo zdravstva očigledno ne misli tako, odnosno pokazuje da su za njih socijalni radnici u zdravstvu manje vrijedni od ostalih kolega.

Budući da nejednakost u statusu i koeficijentu čini povredu prava socijalnih radnika, tražimo od Ministarstva zdravstva da ispravi nepravdu i socijalne radnike u zdravstvu konačno učini vidljivima u sustavu i jednakima s drugim srodnim strukama.

Nadalje, socijalni radnici daju punu podršku medicinskim sestrama i tehničarima u borbi za pravednije vrednovanje njihove uloge u sustavu zdravstva, svjesni da je pravedan tretman svih zaposlenih u zdravstvu temelj učinkovite zdravstvene skrbi za sve građane Republike Hrvatske.

Predsjednik HKSR

Antun Ilijaš

Hrt.hr – Dosta je diskriminacije socijalnih radnika u zdravstvu

Tportal.hr – Nezadovoljstvo ključa među socijalnim radnicima: Dosta je diskriminacije

Indeks.hr – Komora ljuta zbog nove uredbe: Dosta diskriminacije socijalnih radnika u zdravstvu

Glasistre.hr – HKSR: Dosta je diskriminacije socijalnih radnika u zdravstvu

Vecernji.hr – Ilijaš: Socijalni radnici u zdravstvu zakinuti su i diskriminirani, podržavamo prosvjed medicinskih sestara

OBAVIJEST

Centar za sistemsku obiteljsku psihoterapiju upisuje novu generaciju edukanata iz sistemske obiteljske terapije početkom lipnja 2023. godine.

Poziv možete preuzeti ovdje

OBAVIJEST

Klinika za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, Zagreb, 18. i 19. svibnja 2023. godine organizira stručni tečaj "Kompetencije socijalnih radnika u psihijatriji"

Poziv možete preuzeti ovdje.

OBAVIJEST

Centar za sistemsku obiteljsku psihoterapiju upisuje novu generaciju edukanata iz sistemske obiteljske terapije početkom lipnja 2023. godine.

Poziv možete preuzeti ovdje

Reforma mora unaprijediti sustav socijalne skrbi, a socijalni radnici ne mogu dati svoj doprinos bez resursa, uvažavanja i suradnje

Na svečanom obilježavanju Svjetskog dana socijalnog rada u Zagrebu predstavnici struke i nadležnog ministarstva usuglasili su se oko potrebe da zajednički traže rješenja za probleme u sustavu socijalne skrbi.

U utorak je u organizaciji Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komore socijalnih radnika svečano obilježen Svjetski dan socijalnog rada pod nazivom “Poštivanje različitosti kroz zajedničko društveno djelovanje”. U nazočnosti više od 120 socijalnih radnika, te više od 200 socijalnih radnika putem zoom platforme, gostiju i uzvanika organizirana je i panel rasprava na temu „Reforma kao prilika“ na kojoj je sudjelovao i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić te tradicionalna dodjela nagrada istaknutim stručnjacima i organizacijama koje su svojim djelovanjem posebno pridonijeli razvoju profesije i unapređenju socijalne skrbi

Predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika i članica Upravnog odbora Hrvatske komore socijalnih radnika Štefica Karačić istaknula je da se „socijalni rad uvijek nalazi u nekom trenutku – ili je kriza ili neka aktualna tema“. Prema njezinim riječima, u zadnje vrijeme glavna tema je još jedna u nizu reformi sustava socijalne skrbi, s ciljem unaprjeđenja sustava kako bi postao učinkovit i mogao odgovoriti na potrebe svakog čovjeka, ali da bi sustav doista bio učinkovit, socijalni radnici trebaju resurse. „Hrvatska udruga socijalnih radnika i Hrvatska komora socijalnih radnika prije nekoliko dana ministru Piletiću predale inicijativu za poboljšanje reforme kako bi ona pomogla da se sustav unaprijedi, ali i kako bi bio fleksibilniji i dostupniji korisnicima, a šteta od neželjenih promjena bila manja“, naglasila je Štefica Karačić i podsjetila kako socijalni radnici imaju velikih problema u osiguranju kapaciteta za smještaj korisnika, posebno onih najosjetljivijih – djece i osoba starije životne dobi. Poseban problem su krizni i interventni smještaj pa je Karačić istaknula: “U sustavu nemamo mogućnosti da to realiziramo i stručnjaci se jako iscrpljuju i nose veliku odgovornost jer ne mogu zaštiti korisnika ako nemaju resurse. To nam je prioritetna tema koju želimo riješiti u dogovoru s Ministarstvom”.

Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Antun Ilijaš naglasio je da je inicijativa proizašla iz primjedaba i prijedloga struke s terena na Zakon o socijalnoj skrbi, a uz podršku akademske zajednice. Smatra kako je ovo prijelomni trenutak i nada se da će ministar u predstojećim izmjenama Zakona čuti glas struke i potrebe korisnika. „Postoji mudra izreka koja možda najbolje oslikava svu potrebu da u reformi sustava socijalne skrbi sudjeluju svi njezini dionici, od nadležnog ministarstva kao kreatora politika do socijalnih radnika kao praktičara na terenu. A izreka kaže: 'Ako želite brzo ići, idite sami. Ako želite daleko stići, pođite zajedno.' Nadam se da ćemo ići zajedno i stići na cilj“ rekao je Ilijaš.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić na primjedbu o nedostatku resursa je rekao da je svjestan da se bez resursa ne može, ali i da je činjenica da diljem Hrvatske niču novi resursi, novi objekti centara i udruga, mahom koristeći EU fondove. “Trebamo se čuti, ali i razumjeti. Nekad mi imamo argumente koje vi ne želite prihvatiti, a nekad vi imate argumente koje do sada možda nisu dovoljno dobro čuli oni koji su trebali. Za prolivenim mlijekom nećemo plakati”, rekao je Piletić.

Napomenuo je kako je ova godina izazovna jer je startala reforma pa treba vidjeti ima li prilike da se ispravi nešto što je možda 'zapelo'. “Nema te reforme koja se može provesti za jedan dan ili u trenutku stupanja zakona na snagu. Potrebno je zajedničko djelovanje i u njega ne sumnjam, zazivam ga i pružam ruku suradnje i to je ključna poruka zbog koje sam došao ovdje”, poručio je Piletić.

Na koncu svečanosti podijeljene su nagrade Hrvatske udruge socijalnih radnika, pojedincima i ustanovama, a ovogodišnji laureati su:

Priznanje HUSR-a dobili su:

Udruga savjetovališta „Uz tebe sam"

Centar za pružanje usluga u zajednici Zadar

Hrvatski zavod za socijalni rad, Županijska služba Koprivničko-križevačke županije, Područni Ured Koprivnica

Godišnju nagradu Jakov Kudrić dobili su:

Dječji dom Maestral Split

Udruga „ Na drugi način”

dr.sc.Romana Galić, dipl.socijalna radnica

Počasna nagrada Tatjana Marinić

Mira Pekeč Knežević, dipl.soc.radnica, zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom

Kandidatura je prihvaćena, prijedlog je upućen Skupštini HUSR-a koja će se održati u listopadu 2023. godine. Nagrada će biti uručena povodom Svjetskog dana socijalnog rada 2024. godine

Hrvatska komora socijalnih radnika

SVJETSKI DAN SOCIJALNOG RADA (21.03.2023.)

Zajedno s Hrvatskom udrugom socijalnih radnika, ovogodišnji Svjetski dan socijalnog rada obilježili smo organiziranjem stručnog skupa na temu „Poštivanje različitosti kroz zajedničko društveno djelovanje“.

Brojni kolege i kolegice okupili su se u hotelu "Dubrovnik" u Zagrebu kako bi razmijenili iskustava te sudjelovali u tradicionalnoj dodijeli nagrade od strane HUSR-a onima koji su predanošću i odgovornim radom doprinijeli razvoju profesije.

Osim nagrada, svečanost je upotpunila i panel diskusije na temu „Reforma kao prilika“ u kojoj je, među ostalima, sudjelovao i sam ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić. U nastavku donosimo nekoliko fotografija s današnjeg okupljanja!

USUSRET SVJETSKOM DANU SOCIJALNOG RADA: Pogled iznutra očima umirovljene socijalne radnice Antonije Maltar

Svoj 42-godišnji radni vijek provela sam u centru za socijalnu skrb. Tadašnji Centar za socijalni rad osnovan je godinu dana prije mog zapošljavanja, 1977. godine, u tada nerazvijenoj općini Novi Marof. U Centru su tada, za područje s više od 30.000 stanovnika, na stručnim poslovima radila tri socijalna radnika. Naš „šef“ je bio socijalni radnik, jedan iz prve generacije školovanih socijalnih radnika, jako posvećen tome da Centar dobije zasluženi ugled i mjesto u zajednici. Sredstva namijenjena za potrebe socijalne zaštite bila su nedostatna, socijalne pomoći su se dodjeljivale vrlo restriktivno i bez jasno utvrđenih kriterija. Socijalni radnici su u to vrijeme puno radili s pojedincima i obiteljima u rješavanju njihovih problema, surađivali smo sa socijalnim radnicima u drugim centrima, domovima socijalne skrbi, bolnicama i poduzećima. U našoj sredini nije bilo javnih servisa koji bi ljudima omogućili bolju kvalitetu života (brige o djeci, starijim osobama), često smo bili pod pritiskom da „odrađujemo“ poslove drugih službi, ali unatoč tadašnjim ograničenjima, imali smo osjećaj da svoja stručna znanja možemo koristiti u radu s ljudima i da kao profesija uspijevamo naći svoje mjesto. U to vrijeme je naš Centar imao Savjetovalište za brak i obitelj i Klub liječenih alkoholičara, a zahvaljujući angažmanu tadašnjeg direktora Centra, osnovana je u Novom Marofu zaštitna radionica koja je zapošljavala osobe s invaliditetom. Osamdesete prošlog stoljeća bile su i godine razvoja socijalne psihijatrije i tada nam se otvorila mogućnost ravnopravnog sudjelovanja s drugim stručnjacima u procesima liječenja od alkoholizma i rehabilitacije ovisnika i njihovih obitelji, te mogućnost edukacije socijalnih radnika za rad s obiteljima, što je bila velika promjena, s obzirom na to da nam je stručno usavršavanje bilo do tada uglavnom nedostupno. Centar je donošenjem tadašnjeg Zakona o braku i porodičnim odnosima dobio niz novih ovlasti u području zaštite djece i obitelji, nakon čega su u Centru zaposleni pravnik i psiholog. Timski rad, interdisciplinarni pristup u radu s ljudima i kvalitetna stručna podrška tadašnjeg Republičkog zavoda za socijalni rad promjene su koje su uvelike unaprijedile kvalitetu stručnog rada. Tijekom osamdesetih, s pogoršanjem ekonomskih prilika i padom životnog standarda, rasla je potreba za većim i raznovrsnijim materijalnim davanjima. Socijalni radnici su se sve više bavili preračunavanjima novčanih pomoći i administriranjem, a sve je manje bilo vremena i mogućnosti za rad s ljudima. Ratno i poslijeratno vrijeme nosilo je nove izazove. Socijalni radnici su podnijeli golem teret zbrinjavanja prognanika i izbjeglica, no nažalost, njihov doprinos u domovinskom ratu nije nikad javno spomenut. Siromaštvo i razdoblja krize u poslijeratnom razdoblju doveli su do porasta problema mentalnog zdravlja, obiteljskih problema, nasilja, zanemarivanja djece, problema u ponašanju djece i mladih, problema starije populacije. U centrima za socijalnu skrb nije bilo dovoljno stručnih radnika (kadrovska popunjenost u našem Centru bila je ispod 50 %), materijalna sredstva i oprema bili su nedostatni. U takvom raskoraku potreba i očekivanja društva sa stvarnim mogućnostima Centra da odgovori na te potrebe, socijalni radnici su se osjećali sve nemoćnijima. Iako nas je često pogađalo što smo bili predmet neutemeljenih kritika, bilo nam je jasno da sve veća očekivanja od profesije i sve izraženiji fokus javnosti na sustav socijalne skrbi nije samo znak neshvaćenosti i nepoznavanja vrijednosti našeg rada, nego je i pokazatelj koliko je naša profesija važna u društvu. U posljednjih trideset godina započete su ili provedene brojne reforme, unaprijeđeno zakonodavstvo, zaposleni su novi radnici u centrima za socijalnu skrb i osigurani su bolji uvjeti za rad, no mnogi problemi i dalje ostaju neriješeni i izvor su nezadovoljstva. Za nas koji smo radili u Centru nikad nije izvor frustracija bio u neposrednom radu s korisnicima, nego u nerazumijevanju i nedostatku podrške od strane onih koji su odgovorni za sustav. U našem malom Centru za socijalnu skrb shvatili smo da se sa svakim problemom lakše nosimo ako se, prije svega, oslanjamo na vlastite resurse: na naše znanje i kompetencije, dobre međuljudske odnose u kolektivu, dobru suradnju s kolegama i suradnicima. To su naše snage koje nam pomažu u radu i čuvaju nas od stresa i sagorijevanja. U ulozi ravnatelja Centra smatrala sam se odgovornom da stručni radnici imaju primjerene uvjete rada, da budu savjesni u obavljanju svojih radnih zadataka, da se neprekidno educiraju i stječu nove kompetencije, te da se osjećaju sigurno i da imaju podršku i razumijevanje, i od strane ravnatelja, ali i kolega, u situacijama kad nastanu teškoće, pa i pogreške u obavljanju posla. Važno je osvijestiti i „proslaviti“ svaki uspjeh i svaki lijep dan na poslu jer to jača samopouzdanje pojedinca i kolektiva i pokretač je daljnjeg napredovanja. Svih proteklih godina vodili smo mnoge borbe. Svojim djelovanjem, s pozicija radnika centra ili putem strukovne udruge, otvarali smo socijalne teme u javnosti, informirali smo građane, suradnike, kreatore lokalnih politika, poticali razumijevanje i empatiju za potrebe slabijih članova društva, a ujedno gradili pozitivnu sliku o našoj profesiji, što je rezultiralo i pozitivnim promjenama. Današnje vrijeme je osobito izazovno, što utječe na život svakog od nas i posebno pogađa najranjivije skupine u društvu. U ovom je vremenu osobito važno da resorno ministarstvo, u suradnji sa stručnjacima u sustavu socijalne skrbi, unapređuje sustav kako bi mogao odgovoriti na potrebe svojih korisnika. Ova suradnja ujedno pretpostavlja aktivno sudjelovanje i zajedništvo svakog socijalnog radnika, svih ustanova socijalne skrbi, strukovnih udruga i svih drugih dionika. Vrijednosti na kojima počiva socijalni rad potiču socijalne radnike da u svom djelovanju radi postizanja pozitivnih socijalnih promjena nikad ne posustanu.

Antonija Maltar, socijalna radnica, 20 godina ravnateljica centra, 10 godina predsjednica Udruge socijalnih radnika Varaždinske županije i članica više humanitarnih i drugih udruga u zajednici, u mirovini od rujna 2020. godine.

INICIJATIVA SOCIJALNIH RADNIKA ZA UNAPREĐENJE PROVEDBE REFORME SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI I DJELOVANJA HRVATSKOG ZAVODA ZA SOCIJALNI RAD

Temeljem komentara i preporuka pristiglih iz prakse socijalnog rada, a vezano uz primjenu Zakona o socijalnoj skrbi, Hrvatska udruga socijalnih radnika i Hrvatska komora socijalnih radnika dostavili su danas, 17.3.2023. godine, ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću Inicijativu socijalnih radnika za unapređenje provedbe reforme sustava socijalne skrbi i djelovanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Na sastanku je dogovoreno je da će ovaj dokument biti polazište za buduće sastanke i zajedničke aktivnosti u procesu reforme sustava socijalne skrbi.

Predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika

Predsjednik Hrvatske komora socijalnih radnika

XII. Konferencija socijalnih radnika

Zadovoljstvo nam je pozvati vas na XII. Konferenciju socijalnih radnika pod nazivom UMIJEĆE, ZNANOST, ETIKA I ESTETIKA SOCIJALNOG RADA koja će se održati na lokaciji Terme Tuhelj, u razdoblju od 22.5. – 24.5.2023. godine.

Programski odbor XII. konferencije socijalnih radnika: Ana Opačić, Vanja Branica, Olja Družić Ljubotina, Marijana Kletečki Radović, Dubravka Smolić, Romana Galić, Gordana Daniel

Organizacijski odbor XII. konferencije socijalnih radnika: Meri Gatin, Ljiljana Vrbić, Sunčica Dominiković Šafranić, Marija Biočić, Štefica Karačić, Josipa Kamenečki Leljak i Snježana Sitar Smetko

POZIV

PROGRAM

I. KOKOSS konferenciju „INTERDISCIPLINARNOST KAO RESURS – SINERGIJA I SURADNJA STRUČNJAKA ZA OTPORNIJE I ODRŽIVO DRUŠTVO“

U Vodicama je od 23. do 25. veljače 2023. održana I. KOKOSS konferenciju na temu „INTERDISCIPLINARNOST KAO RESURS – SINERGIJA I SURADNJA STRUČNJAKA ZA OTPORNIJE I ODRŽIVO DRUŠTVO“. Ovu je konferenciju prvi puta organizirala Koordinacija pet strukovnih komora u sustavu socijalne skrbi (KOKOSS) koja okuplja stručnjake pomagačkih zanimanja, od edukacijskih rehabilitatora, psihologa i psihoterapeuta do socijalnih pedagoga i socijalnih radnika. Kako je bilo na konferenciji pogledajte u video zapisu:

ZAPISNIK - Radni sastanak u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske udruge socijalnih radnika i Sindikata zaposlenih u sustavu socijalne skrbi na temu nedostatnih kapaciteta smještaja i usluge organiziranog stanovanja za djecu

U ponedjeljak 20. veljače 2023. godine u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održan je sastanak s predstavnicima HKSR, HUSR i Sindikata zaposlenih u djelatnosti  socijalne skrbi Hrvatske.

Na sastanku su sudjelovali ministar Marin Piletić, državna tajnica Margareta Mađerić, ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Marija Barilić, ravnateljica Zavoda za socijalni rad Tatjana Katkić Stanić, načelnica samostalnog sektora za upravni i inspekcijski nadzor Josipa Crnoja-Bartolić, privremena ravnateljica Hrvatskog zavoda za socijalni rad Tatjana Štritof,  predsjednik HKSR Antun Ilijaš, predsjednica HUSR-a Štefica Karačić, predsjednica Sindikata zaposlenih u djelatnosti  socijalne skrbi Hrvatske Jadranka Dimić i podpredsjednik Mato Zovkić  radi reakcije stručnjaka zaposlenih u Hrvatskom zavodu za socijalni rad i probleme u svakodnevnoj praksi pri osiguravanju potrebnih kapaciteta smještaja/organiziranog stanovanja za djecu koju je zbog sigurnosnih i/ili razvojnih rizika potrebno izdvojiti iz obitelji.

Istaknuta problematika od strane područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad i predstavnika sindikata, strukovne komore i udruge:

1.     Unatoč  širenju usluga u zajednici radi smanjenja rizika u obitelji i prevencija institucionalizacije djece, potrebe za smještajem djece se nisu smanjile.

2.     U tijeku sudskog postupka, a prije donošenja rješenja, područni ured HZSR mora predložiti sudu kome će se dijete povjeriti na skrb i taj pružatelj usluge treba osigurati to mjesto do donošenja rješenja suda.

3.     Različita postupanja ustanova u pogledu ne/primitka djece na smještaj.

4.     Nedostatna i otežana međuresorna suradnja u zaštiti djece, najčešće sa sustavom zdravstva

Radi rješavanja teškoća u području zaštite dobrobiti djece u riziku i razvoja  usluga za djecu, mlade i obitelj dogovoreno je:

1.     Ponovno poslati uputu pružateljima usluga za djecu radi osiguranja kapaciteta za žurni smještaj djece

   rok: odmah

2.     Pokrenuti procese kojima će se osigurati dodatni kapaciteti za žurni smještaj djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi i organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku.

            rok: odmah/kontinuirano

·       Pokrenuti procese otvaranja novih stambenih zajednica

rok: odmah/kontinuirano praćenje

3.     Promjene statuta i širenje djelatnosti domova/centara za pružanje usluga u zajednici radi osiguranja dodatnih kapaciteta

rok: odmah

4.       Nastavak rada Povjerenstva za praćenje i analizu djece na smještaju

rok: kontinuirano

5.     Prikupljanje podataka i analiza djece na smještaju/organiziranom stanovanju dužem od tri godine u skladu s najboljim interesom svakog pojedinog djeteta

  rok: odmah/kontinuirano

6.     Nastavak praćenja i analize  udomiteljstva za djecu

rok: kontinuirano

7.     Pružanje stručne podrške i  jačanje suradnje između HZSR i područnih ureda i pružatelja usluga uz individualizirani pristup za svako dijete.

rok: odmah/kontinuirano

8.     Pružanje dodatne stručne podrške područnim uredima HZSR  koji imaju veći broj postupaka izdvajanja djece iz vlastite obitelji.

  rok: odmah/kontinuirano

9.     Suradnja s Ministarstvom pravosuđa i uprave radi efikasnijih postupanja kroz sudske postupke oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i lišenje roditeljskog prava

rok: odmah/kontinuirano

10.  Suradnja s Ministarstvom zdravstva s ciljem jačanja suradnje u području zaštite interesa djece

rok: odmah/kontinuirano

Kontinuirano održavanje sastanaka sa predstavnicima strukovne komore, udruge i sindikata radi izvještavanja, praćenja provedbe i koordinacije dogovorenih aktivnosti , te rješavanja problema u području smještaja odraslih osoba i skrbništva, otežane međuresorne suradnje i  nužnog smanjenja nadležnosti HZSR.

Radni sastanak u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatske udruge socijalnih radnika i Hrvatske komore socijalnih radnika na temu stanja u sustavu!

U utorak, 14. veljače 2023. godine, u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike održan je sastanak s vodstvom Hrvatske komore i Udruge socijalnih radnika na temu stanja u sustavu, u svjetlu posljednjih reakcija stručnjaka s terena na osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad i probleme u svakodnevnoj praksi koji se javljaju pri implementaciji novog sustava.

Na sastanku su Ministarstvo predstavljali ministar Marin Piletić, državna tajnica Margareta Mađarić i ravnateljica Zavoda za socijalni rad Tatjana Katkić Stanić, Tajnica Kabineta ministra Lana Pocrnja, predstavnik Hrvatske komore socijalnih radnika, predsjednik Antun Ilijaš predstavnik Hrvatske udruge socijalnih radnika, predsjednica Štefica Karačić, ujedno i članica Upravnog odbora.

Sastanak je trajao sat i pol, a konkretni rezultati su:

Ministar Piletić je potvrdio zainteresiranost za suradnju sa strukovnim udrugama u procesu reforme sustava te prihvatio prijedlog struke da zajedno raspravimo i dogovorimo što i kako poduzeti da bismo riješili nagomilane probleme. Na prvom mjestu to je nedostatak smještajnih kapaciteta za djecu, a nadalje i rasterećenje Zavoda, odnosno njegovih područnih ureda od nepotrebnih poslova, te nužnost osnaživanja struke na terenu.
Prihvatili smo prijedlog ministra Piletića da se sljedeći tjedan u Ministarstvu organizira novi sastanak na kojem će uz ministra i njegove suradnike biti i ravnateljica Hrvatskog zavoda za socijalni rad i voditeljica inspekcijskog nadzora. Sljedeći sastanak bit će posvećen konkretno problemima žurnog smještaja djece i rasterećenja Područnih ureda, odnosno Zavoda.
Ministar Piletić je prihvatio aktivno sudjelovanje na skupu koji HUSR organizira povodom Svjetskog dana socijalnog rada, a HUSR će predložiti program, odabrati sudionike i pripremiti detaljan program skupa.
Dobili smo podršku ministra Piletića za organiziranje Konferencije socijalnih radnika od 22. do 24. svibnja 2023. godine u Tuheljskim toplicama s temom "Umijeće, znanost, etika i estetika socijalnog rada".
Ministar Piletić je prihvatio sudjelovanje na KOKOSS konferenciji- Interdisciplinarnost kao resurs - Sinergija i suradnja stručnjaka za otpornije i održivo društvo koje će se održati od 23. do 25. veljače 2023. godine u Vodicama.

Nakon dugog ignoriranja struke ponovno postoji spremnost Ministarstva prihvatiti socijalne radnike kao relevantne sugovornike pa su svi socijalni radnici pozvani da se uključe svojim idejama, razmišljanjima i prijedlozima.

HKSR: Solidarni smo s napadnutom liječnicom, nasilje nad kolegama moramo spriječiti!

Povodom napada na djelatnicu Zavoda za javno zdravstvo u Virovitici prim.mr.sc. Elviru Koić Hrvatska komora socijalnih radnika još jednom upozorava na nedostatak zaštite u sustavu zdravstva i socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj i nećemo se umoriti od pozivanja na zaštitu svih djelatnika u javnom sektoru koji svakodnevno pomažu ljudima u ugrozi.

Svjedočimo sve češćem nasilnom ponašanju korisnika usluga prema svim djelatnicima u javnom sektoru. Prema podacima istraživanja Hrvatske liječničke komore čak 93 posto liječnika barem je jednom bilo izloženo verbalnom ili fizičkom nasilju, a svaki četvrti liječnik zabrinut je za svoju sigurnost.

Apeliramo na sve nadležne institucije u Republici Hrvatskoj da počnu djelovati preventivno kako do ovakvih napada ne bi dolazilo, te kako bi se omogućio siguran rad svih djelatnika sustava zdravstva i socijalne skrbi koji svakodnevno pomažu najugroženijim članovima društva.

Hrvatska komora socijalnih radnika izražava solidarnost s napadnutom djelatnicom u sustavu zdravstva, a ozlijeđenoj doktorici želimo brz oporavak i povratak na radno mjesto.

Indeks.hr – Komora socijalnih radnika: Zaštitite nas od napada, treba djelovati preventivno

Tportal.hr – Komora socijalnih radnika nakon napada u Virovitici: Zaštitite djelatnike koji svakodnevno pomažu ljudima u ugrozi

Glasistre.hr – Komora socijalnih radnika: Zaštitite djelatnike u sustavu zdravstva i socijalne skrbi

Nacional.hr – Komora socijalnih radnika: Zaštitite djelatnike u sustavu zdravstva i socijalne skrbi

In-portal.hr – Komora socijalnih radnika: Zaštitite djelatnike u sustavu zdravstva i socijalne skrbi

Glas-slavonije.hr – Bolja zaštita u javnom sektoru

Prigorski.hr – Komora socijalnih radnika: Zaštitite djelatnike u sustavu zdravstva i socijalne skrbi

Hina.hr – Komora socijalnih radnika: Zaštitite djelatnike u sustavu zdravstva i socijalne skrbi

Brza reakcija policije u Prelogu spriječila je da još jedan nemili događaj, u kojem se socijalnim radnicama prijetilo smrću, ne preraste u novu tragediju

Hrvatska komora socijalnih radnika kontinuirano poziva na međuresornu suradnju kao najučinkovitiji način za rješavanje mnogih problema u sustavu socijalne skrbi, a ponajviše problema nasilja kojem se socijalni radnici izloženi.

Utoliko pozdravljamo žurnu reakciju policije koja je počinitelja uhitila i trenutno nad njim provodi kriminalističko istraživanje. Nadamo se da će se i ostali resori uključiti i da ćemo ovakvim načinom suradnje što prije stati na kraj sve brojnijim slučajevima verbalnog i fizičkog nasilja nad socijalnim radnicima i svih zaposlenih u sustavu socijalne skrbi samo zato što obavljaju svoj posao i svoju društvenu ulogu.

Telegram.hr – Uhićen muškarac u Međimurju prijetio da će ubiti pet socijalnih radnica koje su obavljale nadzor

HKSR: Važnija su zajednička sustavna rješenja, nego individualni lov na “krivce”

Večernji.hr - Antun Ilijaš: Svaki oblik nasilja treba tretirati kao kazneno djelo, a ne kao prekršaj

Tragični događaj obiteljskog nasilja na zagrebačkom Žitnjaku koji je rezultirao smrću jednogodišnje I. A. ponovno je aktualizirao stari problem - javne reakcije na tragični slučaj koje u prvi plan guraju mogućnost propusta u radu socijalne službe, iako u tom trenutku javnost ne raspolaže baš nikakvom informacijom što je socijalna služba poduzela u tom slučaju.

Paušalno nabacivanje potencijalnom krivnjom u potpunosti nalikuje bacanja perja niz vjetar koje bi socijalni radnici trebali skupljati, umjesto da se prvo utvrde stvarne činjenice pa se tek onda traži krivca. Svaka osoba koja je iole upućena u problematiku socijalne skrbi morala znati da čak ni apsolutno besprijekoran rad svih aktera u sustavu socijalne skrbi, uz korištenje svih dostupnih alata i mogućnosti, ne nudi nikakvo jamstvo da se tragedija ne može i neće dogoditi.

Međutim, takva se praksa nastavlja i dalje iako su sve učestaliji slučajevi nasilja usmjerenog protiv socijalnih radnika dobrim dijelom posljedica takve atmosfere koja se stvara u javnom prostoru. Ako je moguće nekažnjeno napadati socijalne radnike u virtualnom svijetu, zašto isto ne primijeniti i u stvarnom životu.

Hrvatska komora socijalnih radnika poziva sve zainteresirane strane na zajedničko traženje rješenja za probleme u sustavu socijalne skrbi, a ne na individualni progon mogućih krivaca i prije nego li je činjenično stanje uopće utvrđeno.

Večernji.hr - Komora socijalnih radnika o ubojstvu na Žitnjaku: Niti besprijekoran rad sustava ne jamči da se tragedija neće dogoditi

24sata.hr – Komora socijalnih radnika: Trebamo sustavna rješenja, a ne individualni lov na krivce!

Tportal.hr – Komora socijalnih radnika reagirala nakon ubojstva djeteta u Zagrebu: Ponovno se stvara hajka na nas

Novilist.hr – Komora socijalnih radnika nakon što je obiteljski nasilnik ubio bebu, iskasapio majku: Opet se napadaju socijalni radnici

Prigorski.hr – Hrvatska komora socijalnih radnika: Ni besprijekoran rad nije jamstvo da se tragedija neće dogoditi

Dnevnik.hr – Komora socijalnih radnika o brutalnom ubojstvu u Kozari putevima: Važna su sustavna rješenja

Antenazadar.hr – Socijalni radnici o brutalnom ubojstvu djeteta: Važnija su sustavna rješenja nego individualni lov na krivce

Danas.hr – Komora socijalnih radnika o tragediji: Javnost ponovno stavlja socijalnu službu kao glavnog krivca

Zagreb.info – Socijalni radnici o ubojstvu bebe: Ni besprijekoran rad Centra ne može jamčiti da se tragedija neće dogoditi

Net.hr – Oglasili se socijalni radnici: Obiteljsko nasilje, koje je rezultiralo smrću jednogodišnjeg djeteta, aktualiziralo je stari problem

Avaz.ba – Socijalni radnici o ubistvu bebe u Hrvatskoj: Nije važan lov na krivce

1. KOKOSS KONFERENCIJA INTERDISCIPLINARNOST KAO RESURS-SINERGIJA I SURADNJA STRUČNJAKA ZA OTPORNIJE I ODRŽIVO DRUŠTVO

23.-25.02.2023., Vodice, hotel Olympia

Prvi poziv možete preuzeti ovdje.

PRIOPĆENJE

Zgroženi smo činom brutalnog nasilja koji se dogodio u Centru za socijalnu skrb Ivanec. Hitno smo pokrenuli interne protokole za ovakve situacije i u intenzivnom smo kontaktu s Centrom te kolegama stojimo na raspolaganju za svu potrebnu pomoć. Očekujemo hitnu reakciju nadležnih tijela te ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića, jer ovo nažalost nije prvi puta da su izravno napadnuti socijalni radnici na svojim radnim mjestima./p>

Nacional.hr - Ministarstvo rada i Hrvatska komora socijalnih radnika osudili napad u Ivancu

Index.hr - Ministarstvo i Komora socijalnih radnika osudili napad u Ivancu

Međunarodni dan ljudskih prava (10.12.)

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se svake godine 10. prosinca., na dan kad je davne 1948. potpisana Opća deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima. Općom deklaracijom osigurava se širok spektar prava svakog čovjeka neovisno o dobi, spolu, rasi, vjeri, i to pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika. Republika Hrvatska potpisnica je Opće deklaracije od 2009. i kroz različite sustave osigurava zaštitu prava i dostojanstva svakog čovjeka.

Ovom prilikom HKSR u ime svih socijalnih radnika želi sretan dan ljudskih prava građankama i građanima Republike Hrvatske!

Ovaj dan želimo iskoristiti kako bismo skrenuli pažnju na one koji su dio našeg društva – ljude kojima je svakodnevno potrebna posebna zaštita njihovih osnovnih ljudskih prava. To u ljudi koji se ne mogu osloniti na članove obitelji, na supružnike, na punoljetnu djecu ili na dobrosusjedske odnose. Ljudi kojima zaštita prava potrebna već od prvih dana života pa sve do posljednjeg. Osobe koje su ponekad i nevidljive. Žive povučenije nego većina nas, žive skromno, žive u dijelu sebe na način koji je drugima teško razumjeti. To su osobe s mentalnim bolestima, osobe s tjelesnim invaliditetima, osobe s intelektualnim teškoćama, osobe s višestrukim zdravstvenim teškoćama. Tu su, s nama su, a često su bez nas. Velik dio svog života moraju provesti u bolnicama, i često im je bolnica spas za život. U trenutku kada zdravstvo više nema što dati tim ljudima, čovjek ostaje sam sa svojim teško narušenim zdravljem i nema nikoga tko će ga zastupati i pomoći mu u poslovima s bankama, sudovima, rodbinom... Tada ta osoba treba skrbnika.

Što je skrbništvo? Pravni oblik zaštite osobe koja ne može sama zastupati svoja prava i interese jer je duševna bolest jača i zatvara čovjeka u neki drugi svijet. Riječ je o ljudima koji ne mogu prepoznati koja je novčanica od 20 kuna, a koja od 200 kuna, o ljudima kojima se u mislima roje opasnosti, ljudima koji se boje, koji u svima vide neprijatelje i nepostojeće opasnosti…

Što je potrebno da bi čovjek dobio skrbnika? Redoslijed postupanja govori kako inicijativu za to može dati svatko – građani, udruge, državne službe, banke i druge instance kao inicijatori potrebe za zaštitu. Kao neke od situacija u kojima je potrebna reakcija navodimo su one kad osoba zbog svojih poteškoća nije u stanju brinuti o sebi, npr. kupovati hranu, odjeću, obuću, higijenski pribor; redovito se hraniti i održavati higijenu; nesnalaženje u vrijednosti novca, nepoznavanje pojma novca; nemogućnost da se vodi briga o vlastitom zdravlju (izostanak samoprepoznavanja bolesti). Kad se prepozna bilo koji od nabrojanih problema, svatko zainteresiran pomoći može se javiti centru za socijalnu skrb kao instituciji države koja u svojoj javnoj ovlasti ima položaj direktnog predlagatelja postupaka za zaštitu pojedine osobe. Centar podnosi prijedlog nadležnom sudu radi lišenja poslovne sposobnosti, a kada je taj postupak okončan, ukoliko je osoba lišena poslovne sposobnosti slijedi postupak stavljanja pod skrbništvo osobe i određivanje osobe skrbnika.

Skrbnici se imenuju da bi brinuli o osnovnim pravima osoba lišenih poslovne sposobnosti rješenjem centar za socijalnu skrb. Obiteljski zakon koji regulira ovu materiju, navodi više situacija, a time i osoba koje su skrbnici. Najpoželjniji skrbnici su članovi obitelji osobe koja je lišena poslovne sposobnosti, jer se podrazumijeva i pretpostavlja da će imati uvijek u vidu najbolji interes štićenika. Međutim, ni to rješenje nije lišeno kontroverzi, jer ako su u pitanju roditelji koji postaju skrbnici nakon punoljetnosti djeteta, njima se u biti država miješa u odnos s djetetom na način da traži da odluke o djetetu budu preispitane od strane državnih tijela. Time se zapravo ometa pravo na privatnost obitelji. Članovi obitelji ili druge bliske osobe koje vlastitom odlukom, htijenjem, izraženom željom da skrbe za osobu lišenu poslovne sposobnosti također mogu biti imenovani skrbnicima i njihove odluke i postupanja podliježu praćenju od strane države.

Posebni skrbnici zastupaju osobe lišene poslovne sposobnosti u nekom zasebnom pravnom postupku, ili dok traje postupak odlučivanja lišenju poslovne sposobnosti, zastupaju maloljetnu djecu u sudskim i drugim postupcima kada su interesi djece kontradiktorni interesima roditelja, ili u drugim situacijama.

Ako nije moguće pronaći osobu iz kruga obitelji ili šire, zbog nužnosti da osoba ima skrbnika, skrbnicima se imenuju stručni radnici centara za socijalnu skrb. Iako to, u nedostatku boljega, izgleda kao dobro rješenje ovaj je institut najviše primjenjivan, ali i on nosi nove kontraverze. Naime, odredba Obiteljskog zakona navodi da stručni radnici moraju biti skrbnici, što znači da im je, za razliku od svih ostalih građana, uskraćeno izražavanje volje žele li biti skrbnici ili ne.

Koji su razlozi da se ovakva diskriminirajuća odredba ugradi u Obiteljski zakon možemo nagađati, no želimo naglasiti što to znači za kvalitetnu i odgovornu zaštitu štićenika. Cijeli je niz problema: ne postavlja se pitanje jesu li kompetentni za tu zadaću, imaju li neke osobne prepreke radi kojih ne mogu obavljati dobro skrbničku dužnost, a posebno brine činjenica da se ne vodi računa koliko ovi poslovi zahtijevaju vremena, posvećivanja pažnje štićenicima i bivanja njima na raspolaganju. Uz to prisutne su i brojne druge kolizije interesa, jer ovi skrbnici podnose izvještaj o stanju skrbi o štićenicima onom tko ih silom imenuje skrbnicima, pa je vrlo izazovno u izvještaju navesti sve manjkavosti sustava zaštite pojedine osobe, a kojih ima.

Socijalni radnici okupljeni u strukovnu komoru žele ukazati prije svega na nedovoljno razvijen institut zaštite i brige o osobama lišenim poslovne sposobnosti. Taj je institut površan, parcijalan i u mnogim situacijama predstavlja kršenje ljudskih prava osoba koje to nisu u stanju ni izreći ili ih se ignorira. Nerazvijeni su i neravnomjerno su raspoređeni skromni resursi socijalnih usluga kojima se pruža podrška osobama lišenim poslovne sposobnosti, te im se ne omogućuje dostojanstven život u vlastitom domu, već u određenom trenutku tim ljudima predstoji smještaj u ustanovu socijalne skrbi. Zaključno, nažalost ne možemo reći da se vodi istinska dobra briga o ljudima i osnovnim ljudskim pravima najosjetljivijih članova društva.

I kad tako sagledamo realnost moramo se zapitati – predstavlja li skrbništvo oblik potpune i pravedne zaštite ljudskih prava ili je taj institut samo „pro forma“ radi zaštite odgovornosti države prema tim osobama?

Svim skrbnicima iskreno zahvaljujemo na njihovoj brizi i nesebičnosti.

Medjimurje.net - Hrvatska komora socijalnih radnika: Što je potrebno da bi čovjek dobio skrbnika?

Domovi za djecu su na rubu izdržljivosti, tragični događaji dodatno su opteretili sustav

Jutarnji.hr - Domovi za djecu su na rubu izdržljivosti, tragični događaji dodatno su opteretili sustav

Gotovo usporedno s napadom u Čakovcu i socijalna radnica CZSS Vinkovci nažalost je bila žrtva još jednog agresivnog nasrtaja.

Prilikom rada na terenu s ciljem izvršavanja nadzora i provjeravanja uvjeta življenja malodobnog djeteta, socijalna radnica je pretrpjela fizički napad tijekom obavljanja svog posla. S obzirom na situaciju, zahvalni smo što su se u trenutku događaja na terenu nalazili i policijski službenici koji su brzom reakcijom spriječili eskalaciju ove situacije.

Svaki put ovakva vijest jednako nas pogodi, rastuži i razljuti. Učestalost ovih incidenata, iako jako uznemirujuća, dodatno nas motivira da kontinuirano radimo na poboljšanju uvjeta rada i sigurnosti svih naših članova i djelatnika sustava. Posebno smo posvećeni našim korisnicima koji su nam na prvom mjestu i uvijek im želimo pružiti kvalitetnu uslugu koju i zaslužuju.

Zgroženi smo još jednim napadom na socijalne radnike, ovoga puta u naselju Kuršanec u Međimurju.

Zgroženi smo još jednim napadom na socijalne radnike, ovoga puta u naselju Kuršanec u Međimurju. Unatoč činjenici da socijalni radnici pomažu najugroženijim korisnicima, odlaze na teren i prioritet im je zaštita djece i nemoćnih, umjesto pohvala za svoj nesebičan rad često su izloženi uvredama, prijetnjama i raznim napadima.

Pozivamo sve nadležne institucije na žurno postupanje u skladu sa zakonom kako bi se omogućio nesmetani rad socijalnih radnika i neometano pružanje podrške i pomoći svim korisnicima, a na što je prethodno opetovano i višekratno upozoravano.

Dajemo podršku svim socijalnim radnicima, ali i drugim kolegama u sustavu socijalne skrbi, kao i svim kolegama u zdravstvu, pravosuđu i drugim javnim službama koji svakodnevno rade za dobrobit korisnika. Svi smo mi odabrali svoj poziv s namjerom da služimo društvu i ovakve neugodnosti i problemi nas neće omesti u obavljanju naših dužnosti.

Jutarnji.hr - Komora reagirala nakon novog napada na socijalne radnice: Umjesto pohvala izloženi smo uvredama

Međunarodni dan osoba s invaliditetom (03.12.)

Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom koji obilježavamo 3. prosinca, želja nam je progovoriti o odnosu sustava socijalne skrbi prema korisnicima koji su osobe s invaliditetom. Sustav socijalne skrbi kakav je danas, ne osigurava ni nužan minimum podrške koju osobe s invaliditetom trebaju u svakodnevnom životu. Prava i usluge koje su osigurane u sustavu socijalne skrbi previđaju mogućnost zadovoljavanja specifičnih potreba osoba s invaliditetom, a kako bi kvaliteta i mogućnosti kvalitetnog života bile izjednačene s ostalim građanima. Tako imamo prava na novčane naknade koje bi trebale kompenzirati ili ublažiti poteškoće koje osobe s invaliditetom imaju, te socijalne usluge – tretmani, socijalne intervencije – usmjerene djeci i mladima; te socijalne usluge koji bi trebale pomoći pri integraciji osoba s invaliditetom u društvo (socijalno mentorstvo).

Novčana prava su trenutno u sustavu socijalne skrbi: doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina, plaća za roditelja njegovatelja; socijalne usluge imaju razne nazive, no radi se o savjetodavnim i tretmanskim intervencijama koje plaća sustav socijalne skrbi, a to su psihosocijalnu podršku, ranu intervencije i pomoć u kući. Za osobe koje nisu u stanju samostalno zadovoljavati osnovne životne potrebe u sustavu postoje mogućnosti smještaja u ustanovi, stambene zajednice, stanovanje uz podršku, te smještaj radi provođenja određenih oblika tretmana.

Ono što želimo naglasiti jest da postoji enroman i sve veći problem nejednake i neravnomjerne dostupnosti, odnosno nedostupnosti svih prava i usluga osobama s invaliditetom. Jako velik broj osoba s invaliditetom koristi naknade, ali ne za kompenzaciju ili ublažavanje svojih poteškoća nego za osnovno uzdržavanje sebe i svoje obitelji. Naknade su preniske ako se ima u vidu njihov smisao i svrha, u odnosu na visoke cijene zdravstvene njege ili primjerice ortopedskih pomagala.

S druge strane, postavlja se pitanje preširokog obuhvata stanovništva naknadama, jer su neke od njih zajamčene i onima koji nisu u siromaštvu ili imaju dovoljno sredstava, ili im naknade i ne služe za ublažavanje ili saniranje invaliditeta. Tretmanske socijalne usluge su neravnomjerno razvijene – regionalno, ali i kapacitetno, tako da ni one ne doprinose jednakim mogućnostima i ravnopravnom položaju osoba s invaliditetom u društvu.

Socoijalni radnici koji su u neposrednom kontaktu s osobama s invaliditetom izražavaju najveću zabrinutost time što se ne mogu baviti stvarnim potrebama osoba s invaliditetom, a to je ublažavanje njihovih poteškoća te pružanjem usluga integriranja u društvo. Naime, socijalni se radnici pretežno bave administrativnim poslovima; posljednjih mjeseci gotovo isključivo aktivnostima vezanim uz administraciju novčanih prava. Sva njhova znanja, iskustva, želja i entuzijazam za pomoć osobama s invaliditetom, ideje za razvoj mreža podrške postaju sekundarne, jer su prioritet „papiri“.

Želja nam je iskazati ozbiljnu zabrinutost za nedovoljno razvijenu skrb i interes države o osobama s invaliditetom, jer ta nezainteresiranost za posljedicu ima ignoriranje stvarnih potreba ljudi, kao ignoriranje suvremenih metoda socijalnog rada.

Želja nam je da već sutra osobe s invaliditetom postanu ravnopravni članovi društva, i obećajemo da ćemo se i dalje boriti za to. Mi vodimo našu borbu s tri temeljna cilja:

da administrativne i upravne poslove obavljaju stručne službe kojima je to struka,
da nama socijalnim radnicima bude dozvoljeno da svojim znanjima i profesionalnim vještinama pomognemo onima kojima pomoć treba,
da mi socijalni radnici budemo u blizini ljudi kojima je podrška potrebna već danas, i to ne u hladnoći ureda nego u sigurnosti njihova doma, gdje svatko najlakše iskazuje svoje potrebe bez srama i straha od neuspjeha i nemoći.

Poštovani naši suradnici, korisnici, Hrvatska komora socijalnih radnika u ime svih socijalnih radnika čestita vam vaš dan koji je simbol borbe za bolje danas i bolje sutra i dan kada posebno naglašavamo da smo uz vas!

29. godišnja konferencija hrvatskih psihologa

Za početak tjedna donosimo vam vijesti iz Tuheljskih toplica!

Prošli tjedan imali smo priliku biti dijelom 29. po redu konferencije hrvatskih psihologa na čijem se bogatom programu našao i Okrugli stol s temom “Otpornost stručnjaka koji rade s djecom i mladima – postojeće stanje i kako ga unaprijediti”.

Predsjednik HKSR-a Antun Ilijaš s ostalim stručnjacima iz raznih dijelova sustava prisustvovao je raspravi koja se za cilj imala razmjenu iskustva i naglašavanje važnosti jačanja osobnih kapaciteta stručnjaka te poticanje na međusektorsku suradnju. Zanimljivih odgovora i mišljenja sudionika nije nedostajalo, a mi se veselimo idućem sudjelovanju. Fotke vas čekaju u nastavku!

SVJETSKI DAN MENTALNOG ZDRAVLJA

Rezultati velikog anketnog istraživanja provedenog u sklopu Znanstveno-istraživačkog projekta „Socijalni rad u centrima za socijalnu skrb u Republici Hrvatskoj“ tijekom 2021. godine s 884 socijalna radnika zaposlena u centrima za socijalnu skrb (72,7% svih ukupno zaposlenih socijalnih radnika) pokazuju da je 11,8% socijalnih radnika ima izražen sindrom sagorijevanja.

Sagorijevanje kao psihološki sindrom karakteriziraju emocionalna iscrpljenost, depersonalizacija i osjećaj smanjenog osobnog postignuća. Prema podacima iz istraživanja visoko emocionalno iscrpljenima osjeća se čak 56,9% socijalnih radnika, visok osjećaj smanjenog osobnog postignuća ima 51,2% socijalnih radnika, a kod 17,6% naših kolega je izražena depersonalizacija.

Žene u većoj mjeri doživljavaju emocionalnu iscrpljenost, dok povećanu razinu smanjenog osobnog postignuća doživljavaju žene i mlađi socijalni radnici.

U svjetlu Svjetskog dana mentalnog zdravlja ističemo ove podatke kako bismo upozorili na uvjete rada i utjecaj na zdravlje socijalnih radnika, ali i na činjenicu da dio naših korisnika su osobe s problemima mentalnog zdravlja.

Mi kao socijalni radnici smo tu za njih da im pomognemo da se što uspješnije nose s izazovima, a sve u suradnji s njihovim najbližim članovima obitelji koji također nose teret narušenog mentalnog zdravlja

* Znanstveno-istraživački projekt provodili su HKSR i Pravni fakultet u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, uz pridružene partnere – Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatsku udrugu socijalnih radnika

PSIHOŠPANCIR

Ovogodišnji Psihošpancir je, kao i do sada, bio ispunjen zanimljivim temama, a ni mi nismo htjeli propustiti priliku da budemo dijelom manifestacije koja redovito okuplja članove svih komora socijalne skrbi.

Radionice, stručna predavanja i okrugli stol na kojem je predsjednik Komore predstavio trenutačne zajedničke aktivnosti komora i aktualnosti vezane za rad svake od njih, samo su djelić programa koji je vrvio novim spoznajama iz struke, ali i dao priliku svim sudionicima da uživaju u opuštenoj atmosferi, druženju te nauče nešto novo.

70 godina Studijskog centra socijalnog rada, 22. rujna 2022.

U društvu kolega, prijatelja i svih uzvanika 22. rujna 2022. godine smo proslavili 70 godina Studijskog centra socijalnog rada!

Svi mi u sustavu socijalne skrbi, od fakulteta koji obrazuje buduće socijalne radnike, preko Komore, Udruge i Sindikata koji okupljaju sadašnje socijalne radnike i bore se za položaj i standarde struke, pa sve do nadležnog Ministarstva koji oblikuje i provodi politike socijalne skrbi, moramo biti svjesni svoje odgovornosti da taj naš trokut bude čvrst i stabilan kako bi se u središtu tog trokuta naši korisnici osjećali sigurno i zaštićeno

Photo credit by Foto Bitunjac

https://www.pravo.unizg.hr/sc-sr/70-godina

Govor predsjednika Hrvatske komore socijalnih radnika, mr.sc. Antuna Ilijaša, možete pročitati ovdje.

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV ALZHEIMEROVE BOLESTI

Ove godine ponovno obilježavamo Svjetski dan borbe protiv Alzheimerove bolesti i to danas - 21. rujna.

Na ovaj datum već dugi niz godina brojne organizacije, uključujući i socijalne radnike, posvećene su podizanju svijesti o demenciji kako bi otklonile stigmu ove bolesti. Ovogodišnja tema u fokus je stavila pružanje potpore oboljelima nakon dijagnoze kako bi se lakše nosili s bolešću i znali da nisu sami. ❤️

#WorldAlzheimersDay

OBAVIJEST ČLANOVIMA - KORISNICIMA INA KARTICE ZA POPUSTE

Poštovani,

dana 6. lipnja 2022. godine donesena je Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata kojom je maksimalna maloprodajna marža dodatno smanjena za 0,10 HRK/l. INA je tada, kao pouzdan partner na tržištu naftnih derivata, na sebe preuzela navedeni trošak. Međutim, temeljem posljednje Uredbe o dopunama Uredbe o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata od 20. lipnja 2022. godine, kao i Uredbe o utvrđivanju najviših maloprodajnih i veleprodajnih cijena naftnih derivata od 4. srpnja 2022. godine, kojima su „zamrznute“ maloprodajne cijene na benzinskim postajama (osim na autocestama gdje je definirana maksimalna maloprodajna marža), INA nije u mogućnosti nastaviti s daljnjim preuzimanjem troška.

Nastavno na navedeno, a kako bi uskladili poslovanje s opisanim okolnostima, ovim putem vas obavještavamo da smo primorani privremeno ukinuti popuste na svim maloprodajnim mjestima na proizvode EUROSUPER 95, EURODIESEL i EURODIESEL PLAVI.

Za proizvode premium kvalitete (EUROSUPER 95 CLASS PLUS, EUROSUPER 100 CLASS PLUS, EURODIESEL CLASS PLUS), primijenit ćemo popuste sukladno važećim ugovorima samo na prodajnim mjestima na kojima se primjenjuje slobodno formiranje maloprodajne cijene uzimajući u obzir ukupne količine preuzetih goriva putem INA kartice.

Navedena privremena mjera stupa na snagu 5. srpnja 2022. godine te će biti na snazi do ponovnog slobodnog formiranja maloprodajne cijene.

INA, d.d.

"Da se ne zaboravi i da se ne ponovi"

Dragi naši članovi, i ove godine u subotu 9. srpnja pod sloganom "Da se ne zaboravi i da se ne ponovi" obilježavamo tragediju koja se 2019. godine dogodila u Centru za socijalnu skrb u Đakovu.

Pridružite nam se sutra u 12:05 sati u minuti šutnje kako bismo odali počast našim kolegama, Blaženki Poplašen i Ivanu Paviću koji su prije tri godine nažalost smrtno stradali. Važnost obilježavanja ovog datuma ogleda se u našim kontinuiranim naporima da svim našim članovima osiguramo sigurno radno okruženje kako se ovakva tragedija više nikad ne bi ponovila.

STRUČNI SKUP „SOCIJALNI RADNIK U ZAŠTITI MENTALNOG ZDRAVLJA“

01.06.2022. godine u Neuropsihijatrijskoj bolnici dr. Ivan Barbot Popovača održan je Stručni skup pod nazivom „Socijalni radnik u zaštiti mentalnog zdravlja“.

U organizaciji ovog Stručnog skupa bile su socijalne radnice: Gordana Poljak, mag. act. soc., Blanka Kern, mag. act. soc., Tanja Grabovac Šljubura, mag. act. soc., Lidija Koletić, mag. act. soc. te prim. mr. sc. Elvira Koić, dr. med. i ravnateljica Neuropsihijatrijske bolnice dr. Ivan Barbot Popovača prim. Marina Kovač, dr. med.

Događaju su prisustvovali predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika gdin. Antun Ilijaš i tajnica gđa. Ines Furda, predstavnice Odsjeka za socijalnu skrb i hrvatske branitelje SMŽ – gđa. Ivanka Šubarić i Stela Tičarić, predstavnice Opće bolnice dr. Ivo Pedišić – gđa. Snježana Pintarić i gđa Danijela Valentić. Skupu su prisustvovali i predstavnici Centara za socijalnu skrb Novska, Glina, Petrinja, Ivanić-grad i Bjelovar, predstavnici Centra za pružanje usluga u zajednici Osijek „Ja kao i ti“; predstavnici Obiteljskih domova (Kordić, Rafajac, Rustja, Lukinović, Maranić, Bulka, Slavica), predstavnici Domova za starije i nemoćne odrasle osobe ( Glina, Petrinja, Sisak, Baketarić, Ljeskovica, Bjelovar, Borova, Orehovica Bistričak, Jalžabet) te Doma za psihički bolesne odrasle osobe Petrinja.

Skupu su prisustvovali i predstavnici Centra za inkluziju iz Bjelovara te predstavnici Udruge udomitelja Vrbovec i Udruge udomitelja djece i odraslih „Veliko srce“ Čazma.

Gordana Poljak, mag. act. soc. održala je predavanje na temu „Uloga socijalnog radnika u NPB dr. Ivan Barbot, Popovača, kroz povijest s osvrtom na sadašnjost i budućnost“. Prim. mr. sc. Elvira Koić, dr. med. održala je predavanje na temu „Socijalni radnik član tima u psihijatrijskoj ustanovi u očuvanju mentalnog zdravlja“.

Pjevački zbor Udruge umirovljenika grada Popovače s voditeljicom gđom. Jasminkom Draganić uveličali su ovaj skup.

Održani skup je poticaj za poboljšanje komunikacije s drugim ustanovama kao i poticaj za razmjenu iskustava.

ZAKLJUČCI XI. KONFERENCIJE SOCIJALNIH RADNIKA SOCIJALNI RAD NA PREKRETNICI: IDENTITET, MOĆ I PROMJENA

Sveti Martin na Muri, 16. - 18.5.2022.

Identitet profesije ne možemo i ne želimo svesti na sistematizaciju, normativne procedure i birokratski habitus. Profesiju socijalnog rada danas je potrebno sagledavati u aktualnom društvenom kontekstu neoliberalizma, menadžerizma i marketizacija, budući da se socijalna država sve više isključuje i odvaja od socijalne skrbi. Stoga je od izrazite važnosti poduzimati sve one profesionalne aktivnosti, na svim razinama profesionalnog djelovanja, koje će ublažavati negativne posljedice ovih procesa. Potrebno je utvrditi kako struka i profesija može pritiske, rizike i ograničenja pretvoriti u prilike za napredak i promjene imajući u vidu važnost holističke perspektive i svijest o dualnim pozicijama same profesije.

Oštro se protivimo reorganizaciji i obliku moći socijalnih radnika kako je to predviđeno u posljednjim zakonodavnim izmjenama. Treba nam sustav koji omogućuje „moć s“ umjesto „moć nad“ korisnicima. To podrazumijeva promišljanje i uporabu različitih metoda manifestaciji te moći, koja ne zazire od pružanja kako izravnog tako i neizravnog oblika otpora. Stoga ne želimo pristajati na održavanje statusa quo ili sudjelovati u štetnim politikama već biti jasno artikuliran glas društvene i stručne kritike.

Svjedočimo reformskim transformacijama koje ne samo da se nisu se pokazale uspješnima nego ih smatramo ugrožavajućima za korisnike sustava socijalne skrbi. Profesiji socijalnog rada treba istinska i smislena promjena radi dobrobiti korisnika i boljeg pravednijeg društva. Znamo da ukoliko želimo unaprijediti znanost i praksu u socijalnom radu nužno je razvijati nove oblike partnerstava. Oni se ponajprije ogledaju u istraživačkim, praktičnim i korisničkim savezima.

OBAVIJEST

Obavještavamo vas da smo 23.05.2022. godine imali priliku održati prvi sastanak s novim ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike - Marinom Piletićem. Glavni cilj susreta bio je otvoriti dijalog te postaviti temelje za buduću uspješnu suradnju zahvaljujući kojoj ćemo moći surađivati u sinergiji i stavljati naše korisnike na prvo mjesto. Preopterećenost i općenita decentralizacija sustava gorući su problemi koji se trebaju početi sustavno rješavati što prije.

Klikom na link saznajte što je još predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić u intervjuu za N1 imala za reći uoči sastanka s ministrom.

Hr.n1info.com – Socijalni radnici: Samo odgovornost decentralizirana, sve ostalo centralizirano

SOCIJALNI RADNICI: NEKA SE POLITIČARI I BIROKRATI ISPRIČAJU I ZAHVALE KORISNICIMA NA STRPLJENJU

Hrvatska komora socijalnih radnika i Hrvatska udruga socijalnih radnika posljednjih mjeseci primaju brojne komentare i prigovore stručnih radnika Centara za socijalnu skrb vezane uz alarmantno stanje u sustavu socijalne skrbi i velike teškoće u primjeni novog Zakona o socijalnoj skrbi.

Promjene koje smo trebali nisu se dogodile donošenjem novog zakona nego su nam nametnuti novi administrativni poslovi, potpuno birokratski pristup i iscrpljivanje stručnjaka poslovima koji nas još više udaljavaju od naših korisnika.

Sustav uopće nije pripremljen za primjenu novih propisa u praksi. Nedostaju sredstva, ljudi, kapaciteti za smještaj i pružanje usluga. Informatička podrška za sada je zamrla pa su nas vratili u prošlo stoljeće i što je najgore, u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ignoriraju naša pitanja i očekuju da šutimo ili da se divimo takvim rješenjima. Sustav je sada ovdje radi samoga sebe. Porazno za sve nas, ali istinito!

Međutim, socijalni radnici to ne mogu i ne smiju prihvatiti. Zato prenosimo jedan od spomenutih brojnih dopisa u kojima socijalni radnici s terena opisuju trenutno stanje u radu s korisnicima:

„Mi smo i dalje ovdje radi ljudi koji trebaju pomoć države, prije svih radi djece u riziku koja nemaju roditeljsku skrb, ljubav i toplinu vlastitog doma; radi naših starijih građana koji trebaju njegu, pažnju, poštovanje i sigurnost, a nemaju obiteljsku podršku ili svojom mizernom mirovinom ne mogu podmiriti niti osnovne životne potrebe; radi nezaposlenih koji u ovim teškim vremenima nemaju sredstva za život, a trebaju prehraniti sebe i svoje obitelji; radi mnogih ljudi koji nemaju dom i topli obrok pa trebaju smještaj, a država nema udomitelje ili ustanove koje će im to pružiti. Mi smo i dalje ovdje da podsjetimo sve koji su to zaboravili da ovi ljudi zaslužuju društvenu solidarnost, socijalnu pravdu, sigurnost, poštovanje i dostojanstven život kao i svaki drugi građanin ove zemlje kojemu već sutra može zatrebati naša pomoć.

Oprostite nam cijenjeni korisnici što nemamo više vremena za Vas, nego moramo sjediti u uredima i baviti se birokracijom kojom nas guše upravo ti novi zakoni i (dez)organizacija rada! Ispričavamo se svima jer pokušaji pružanja najbolje brige i skrbi socijalnih radnika za Vas, za naše korisnike, ne mogu uvijek biti uspješni zbog brojnih ograničenja u našem radu. Nadamo se da još nije kasno i da ćete čuti našu ispriku. Vjerujte i mi smo jednako nezadovoljni i nemoćni u borbi s nepravdom.“

Ovim putem i Komora i Udruga socijalnih radnika traže od resornog Ministarstva i svih političkih stranaka (vladajućih i opozicije) da istupe pred oči javnosti i:

zahvale za strpljenje i razumijevanje svakom djetetu kojem do sada nisu osigurali mjesto u drugoj obitelji - jer ne znaju kuda s njim,
zahvale svakoj starijoj osobi koja čeka na mjesto u domu ili u udomiteljskoj obitelji jer ne znaju kako osigurati veći broj kreveta u domovima ili u udomiteljskim obiteljima,
zahvale svakom čovjeku koji čeka da se okončaju postupci kako bi ostvarili pravo na novčane naknade koje su im obećane, ali za koje zakoni nisu osigurali sredstva odmah i sada,
ispričaju im se svima jer im nisu omogućili život dostojan čovjeka.

Prolaze desetljeća, mijenjaju se politike i političari, a mi uporno tražimo suradnike među njima. Čak i sada pitamo se – kome ste bitni Vi, naši korisnici. Pozivamo sve vladajuće, od saborskih zastupnika, predsjednika Vlade i predsjednika Republike da konačno javno kažu je li sustav socijalne skrbi važan za ovo društvo ili su naši korisnici, pa i mi koji se za njih zalažemo, samo teret s kojim se ne znaju nositi i koji ih ne zanima.

Zato tražimo od odgovornih da hitno preuzmu svoju odgovornosti za kolaps sustava socijalne skrbi i promjene odnos prema ovoj djelatnosti i našim korisnicima, jer čekanjem se nijedan od problema neće riješiti sam od sebe, nego će samo postati veći i teži. A, račun danas plaćaju naši korisnici a sutra društvo u cjelini!

Vijesti.hrt.hr – Komora i Udruga socijalnih radnika: Sustav nije pripremljen za primjenu novih propisa

Tportal.hr – Komora i Udruga socijalnih radnika: Novi zakon iscrpljuje stručnjake poslovima koji nas još više udaljavaju od naših korisnika

Istra24.hr – Komora i Udruga socijalnih radnika: Sustav nije pripremljen za primjenu novih propisa

Direktno.hr – Iz Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika u četvrtak su upozorili da sustav nije pripremljen za primjenu novih propisa u praksi te poručili političarima neka se ispričaju korisnicima i zahvale im na strpljenju

Međimurski socijalni radnici poručili: „Želimo pristup koji aktivira cjelokupnu zajednicu na uključivom životu u romskim naseljima“

ČAKOVEC – Povodom obilježavanja Međunarodnog dana socijalnog rada, u prostorima Srednje škole Čakovec održan je stručni skup „Izgradnja mreže međuresorne suradnje - za uključiv život u romskim naseljima“.

Riječ je o stručnom skupu u organizaciji Centra za socijalnu skrb Čakovec i Društva socijalnih radnika Međimurja, čiji je glavni cilj postaviti temelje za daljnji razvoj, širenje i produbljivanje međuresorne suradnje kao jedinog puta prema uključivom životu stanovnika romskih naselja.

Upravo produbljivanje međuresorne suradnje temelj je izgradnje inkluzivnog društva, naglasili su organizatori ovog skupa, te najavili formiranje operativnih timova koji će svojim aktivnostima biti usmjereni saniranju dugogodišnjih socijalnih rizika u romskim naseljima. Formiranje operativnih timova omogućeno je financiranjem iz projekta UNICEF-a „Faza III: Testiranje Jamstva za svako dijete u Hrvatskoj“.

Iako je riječ o novom projektu, sama ideja o međuresornim timova u Međimurju se rodila još 2018. godine, kad su stručnjaci Centra za socijalnu skrb Čakovec započeli javno zagovarati intenzivniju međuresornu suradnju, kao primjer dobre prakse pri zaštiti prava i interesa djece.

UNICEF će tako financirati šest radionica međuresorne suradnje za naselja Parag, Orehovica, Pribislavec, Podturen, Piškorovec i Kuršanec u kojem je prva takva radionica već održana.

Upravo su članovi operativnog tima formiranog tijekom organizacije prve radionice u Kuršancu bili sudionici današnje panel rasprave „Izgradnja mreže međuresorne suradnje – za uključivi život u romskim naseljima“. Riječ je o stručnjacima iz područja zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi, kao i predstavnicima jedinica lokalne samouprave, policije, pravosuđa, romskih medijatora, UNICEF-a i udruga koje provode preventivne i edukativne programe za stanovnike romskih naselja.

Panelisti su iskoristili priliku upoznati više od sedamdesetak okupljenih sudionika stručnog skupa s pristupom i metodama međuresorne suradnje. Operativni timovi rade zajedničke procjene rizika za obitelji i odlučuju o potrebnim intervencijama u obitelji, te ih svi dionici „nadziru“ prilikom boravka na terenu, pa je tako naveden primjer: od kontakt policajca koji obilazi obitelj u kojoj je već bilo nasilje u obitelji, te provjerava kod žrtvi nasilja kakva je situacija; ukoliko sazna da se počinitelj ponovo rizično ponaša, o tome obavještavam socijalnu službu radi preveniranja nasilničkog ponašanja, a i sam razgovara s njime; patronažne sestre koja osim što obavlja poslove iz svoje nadležnosti, upućuje korisnike opojnih sredstava u program za ovisnike; u savjetovalištu upućeni korisnici imaju omogućen termin savjetovanja, a socijalni radnici motiviraju polaznika savjetovanja da istraje u procesu. Na taj način obitelj bi bila posjećena od raznih dionika u više navrata tijekom tjedna, ali i vikenda, a takvom ferkvencijom obilazaka i boravaka u naselju se postiže puno veća sigurnost u naselju i bitno smanjuju rizici.

„Želimo afirmirati pristup radu koji nije stigmatizirajući, koji osnažuje i koji, aktivacijom cjelokupne zajednice, daje intenzivan impuls smanjenju diskriminacije. Nama je kao praktičarima jasno da su nužna osnovna struktura i sigurnost jedini put prema uključivom životu u romskim naseljima.“ izjavila je Renata Sever, predsjednica Društva socijalnih radnika Međimurja, te dodala kako same intervencije sustava socijalne skrbi u vidu novčanih naknada, zaštite djece i starijih osoba te žrtava nasilja, nisu dovoljne da bismo smanjili socijalne rizike tih naselja.

„Aktiviranje svih dionika u zajednici znači da zajednica preuzima odgovornost za sve članove društva, što je zaista najveća vrijednost i jedini put da Međimurje bude mjesto sigurnog život za sve“ zaključila je Sever.

Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Antun Ilijaš čestitao je Centru za socijalnu skrb

Čakovec i ravnateljici Alenka Bilić na prestižnim nagradama struke - godišnjoj nagradi "Jakov

Kudrić" koju im je Hrvatska udruga socijalnih radnika uručila proteklog utorka u povodu Svjetskog dana socijalnog rada. „Afirmativan pristup i isticanje svih pozitivnih postignuća koja ostvaruju 2.500 socijalnih radnika u svakodnevnom radu s više od pola milijuna korisnika sustava socijalne skrbi je ono o čemu želimo pričati u javnosti i tako poticati zajedništvo u struci i oko nje kako bi položaj naših korisnika uvijek bio na prvom mjestu“ naglasio je Illijaš.

Na Svjetski dan socijalnog rada hrvatski socijalni radnici jednoglasno poručili: Vrijeme je da hrvatska politika prestane ignorirati struku

Direktno.hr - Svjetski dan socijalnog rada: Vrijeme je da hrvatska politika prestane ignorirati struku

Večernji.hr - Socijalni radnici složni: Vrijeme je da politika prestane ignorirati struku

ZAGREB - Svečanošću naziva Socijalni rad u Hrvatskoj: nove perspektive 15.03.2022. godine je ispred nekoliko stotina uzvanika u hotelu Academia u Zagrebu obilježen Svjetski dan socijalnog rada.

Tradicionalna svečanost ove se godine odvijala u kontekstu izraženih globalnih utjecaja poput pandemije, rata na europskog tlu, klimatskih promjena i prirodnih katastrofa, što nažalost posljedično dovodi i promjene konteksta u kojem djeluje profesija socijalne skrbi. Evidentan je trend porasta nasilja u društvu, nepovoljnih demografskih promjena i ekonomske i socijalne nesigurnosti, što pred socijalne radnike stavlja nove izazove, a često i krizne situacije.

I umjesto da nositelji politika u hrvatskom društvu to prepoznaju i profesionalcima koji se danonoćno bore za živote i prava korisnika sustava socijalne skrbi pruže podršku, hrvatska politika ignorira glas struke i sve češće odgovornost prebacuje upravo na leđa socijalnih radnika, naglašeno je na skupu koji je okupio više od stotinu socijalnih radnika iz cijele Hrvatske.

Predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić istaknula je da se Svjetski dan socijalnog rada obilježava pod nazivom Izgradimo zajedno održivo društvo po mjeri svakoga te je svim socijalnim radnicama i socijalnim radnicima u Hrvatskoj čestitala Svjetski dan socijalnog rada.

“Voljela bih danas reći da je prošla godina protekla u iskustvima dijaloga, partnerstva i suradnje struke i politike. Nažalost, nije. Doneseni su važni zakoni i definirana takozvana reforma sustava socijalne skrbi, ali bez podrške onih koji ju trebaju provesti. I kada smo se kao stručnjaci konstruktivno uključili i upozorili na nedostatke, umjesto dijaloga dobili smo šutnju i ignoriranje. To nije put kojim možemo kao struka i kao društvo ići naprijed. Zato s ove pozornice danas poručujem da socijalni radnici neće biti javne mete u službi nefunkcionalnog, tromog i neuređenog sustava socijalne skrbe. Mi ćemo pokazati profesionalnu hrabrost u obrani digniteta struke i dostojanstva naših korisnika. Vrijeme je da hrvatska politika prestane ignorirati struku i da se politikom počnu baviti ljudi koji su spremni na dijalog i partnerski odnos”, poručila je Karačić.

Podršku skupu dala je i Hrvatska komora socijalnih radnika, a predsjednik Antun Ilijaš istaknuo je da svi dionici u društvu moraju govoriti više o socijalnoj skrbi.

“Kao što dobro znate, u Hrvatskoj imamo dvije i pol tisuće socijalnih radnica i radnika i više od pola milijuna korisnika sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj. To su jako velike brojke. Međutim, istovremeno, mi o socijalnoj skrbi i socijalnim radnicima u javnosti govorimo samo nekoliko puta godišnje. Kako je to moguće? Svi dionici u društvu, počev od nas samih pa sve do medija, o sustavu socijalne skrbi moramo govoriti što više i što češće. Istina je, ima teških i tužnih slučajeva, ali ima i bezbroj lijepih i sretnih ishoda u zajedničkoj borbi za pomoć potrebitima. Moramo i o tome pričati. Ne pristajem da budemo tema u široj javnosti samo par puta godišnje i samo kada se dogodi nešto loše. Istina je najvažnija, ali isto tako nećemo dopustiti da socijalni radnici budu dežurni krivci ili ilustracija neučinkovitog sustava. A ne, ne. Posve suprotno. Socijalni radnici rade savjesno i profesionalno, usprkos takvom sustavu i to je ono što želim da se zna”, poručio je Ilijaš.

Svjetski dan socijalnog rada tradicionalno se u našoj zemlji obilježava i kao Dan otvorenih vrata sustava socijalne skrbi. Socijalni radnici u cijeloj zemlji i ove godine su svoj dan obilježili različitim aktivnostima s posebnim naglaskom na zagovaranje socijalne pravde i prava najranjivijih socijalnih skupina, promicanje važnosti ljudskih odnosa, jačanje društvene solidarnosti i globalne povezanosti u cilju izgradnje održivog društva po mjeri svake osobe.

U povodu Svjetskog dana socijalnog rada uručene su i nagrade Hrvatske udruge socijalnih radnika istaknutim stručnjacima i organizacijama koje su svojim djelovanjem posebno doprinijeli razvoju profesije i unapređenju socijalne skrbi.

Dobitnici godišnje nagrade „Jakov Kudrić“ su:

Alenka Bilić, dipl. soc. radnica
Dom za odrasle osobe Turnić
Centar za socijalnu skrb Čakovec

Dobitnici Plaketa Hrvatske udruge socijalnih radnika su:

Ivana Azinović Vukelić, mag. soc. rada
Dubravka Petrović, dipl. soc. radnica
Dom za odrasle osobe Zemunik
Centar za odgoj i obrazovanje Rudolf Steiner Daruvar
Dom za starije osobe Centar Zagreb
Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Bjelovar
Udruga Sunce Novi Marof

Posebnu nagradu za inicijativu „Pravo svakog djeteta na školski obrok“ su dobile

izv.prof.dr.sc. Olja Družić Ljubotina,
izv.prof.dr.sc.Ivana Dobrotić,
izv.prof.dr.sc.Marijana Kletečki Radović
izv.prof.dr.sc. Antonija Petričušić

sa Studijskog centra socijalnog rada, Pravnog fakulteta u Zagrebu, za uočavanje činjenice izostanka školskog obroka za svako dijete i za proaktivno djelovanje u cilju rješavanja te problemske situacije.

Svjetski dan socijalnog rada organizirala je Hrvatska udruga socijalnih radnika uz podršku Hrvatske komore socijalnih radnika, a svečanosti su prisustvovali izaslanica predsjednika RH Zorana Milanovića, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića i brojni drugi uzvanici.

SVJETSKI DAN SOCIJALNOG RADA

Svim socijalnim radnicama i svim socijalnim radnicima čestitamo Svjetski dan socijalnog rada. Današnji dan obilježavamo pod nazivom “Izgradimo zajedno održivo društvo” i samo sinergijom struke i politike, dijalogom i partnerstvom i kao struka i kao društvo možemo ići naprijed. Danonoćna predanost socijalnih radnika našim korisnicima rezultira lijepim i sretnim ishodima i to su priče koje nas motiviraju i to su priče o kojima želimo da se priča i da se za njih čuje. #WSWD2022

Priopćenje povodom Kontrolnog upravnog nadzora Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike vezanog uz slučaj smrti dvoipolgodišnje djevojčice Nikoll i postupanja Centra za socijalnu skrb Nova Gradiška:

Više puta smo ponovili da cilj Hrvatske komore socijalnih radnika nije zaštititi one pojedince koji svoj posao ne obavljaju stručno i kvalitetno nego zaštititi struku od atmosfere linča i utvrditi sve relevantne činjenice u svakom pojedinom slučaju, uključujući i tragični slučaj dvoipolgodišnje djevojčice Nikoll.

Pobijanje nalaza nadzora koji su obavili stručnjaci Komore i podizanje kaznenih prijava protiv socijalnih radnika je opasan presedan koji će imati ozbiljne posljedice na sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj. Osim što predstavlja još jednu demonstraciju sile politike nad strukom, logično se postavlja pitanje zašto je ova odluka donesena nakon godinu dana, a baš u jeku medijskih napisa da Uskok istražuje ministra Aladrovića?

I sami mediji proteklih dana jasno navode da je u slučaju malene Nikoll „cijela zemlja tražila krivca i odgovorne ne samo u majci nego i u nadzornim institucijama“, pa je ministar Aladrović očigledno odlučio tu krivicu prebaciti isključivo na leđa socijalnih radnika i psihologa, makar za takav zaključak morao zanemariti bitne činjenice koje je nadzor struke u prethodnom nalazu utvrdio.

Kao socijalni radnici prihvaćamo sve odgovornosti koje proizlaze iz našeg poziva, ali ne prihvaćamo ulogu žrtvenog janjeta koje treba prikriti nefunkcionalnosti unutar sustava i odvratiti pažnju javnosti od drugih afera.

Na kraju, ali ne najmanje važno je da je ovako drastična mjera nastavak pritiska na socijalne radnike, posebice nakon što su socijalni radnici kroz svoju Komoru izrazili neslaganje s reformom sustava socijalne skrbi koju je predložilo Ministarstvo.

Upravni odbor Hrvatske komore socijalnih radnika

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Hr.n1info.com - Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika: Izigrani smo, i to brutalno

Komora socijalnih radnika: Bismo li konačno dobili sastanak s premijerom Plenkovićem da smo ga javno izvrijeđali?

Nažalost, glas korisnika i struke koja je u javnoj raspravi predala više od 2400 komentara na set Zakona o socijalnoj skrbi ministra Aladrovića, i dalje je ignoriran.

Zbog ministra Aladrovića, koji je grubo ponizio i izigrao predstavnike akademske zajednice, udruženja korisnika kao i pet stručnih komora, dva puta smo službenim dopisom i jednim otvorenim pismom apelirali za hitan sastanak s premijerom Plenkovićem, no odgovora i dalje nema.

Prema svemu sudeći, vladajuća većina ima u planu, bez prihvaćanja sugestija s terena, u drugom čitanju, vrlo skoro potvrditi štetnu „bleformu“ ministra Aladrovića.

Nije bitna čak ni činjenica da su ministrovi prijedlozi protuustavni, a očito ni činjenica da je ta ista vladajuća većina u Saboru izglasala Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030. godine koja je u potpunosti kontradiktorna ovom prijedlogu „bleforme“.

Grubo smo izigrani i poniženi što nas navodi na zaključak da ne postoji želja za pravom reformom, za koju se zalažemo godinama i da se ne čuje glas socijalnih radnika, pravobraniteljica, akademske zajednice, stručnih komora i udruga koje skrbe za osobe s invaliditetom, beskućnike, obitelji u riziku i siromašne.

Jesmo li trebali vrijeđati da nas premijer pozove na kavu? Vrijeđati nećemo, ali nećemo ni odustati. Zato ga ponovno pozivamo da sjedne s nama za stol i posluša glas struke.

Antun Ilijaš i Štefica Karačić

Hrvatska komora socijalnih radnika i Hrvatska udruga socijalnih radnika

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Poštovani predstavnici medija,

nakon što smo u više navrata službeno molili i apelirali za sastanak s premijerom zbog gaženja socijalnih radnika i korisnika socijalnog sustava od strane ministra Aladrovića, ne preostaje nam ništa drugo nego uputiti otvoreno pismo premijeru s molbom za hitnom reakcijom.

Komora socijalnih radnika i Udruga socijalnih radnika: Premijeru Plenković, ministar Aladrović ovakvom reformom sustava socijalne skrbi čini veliku štetu korisnicima, stručnjacima i cijelom sektoru socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj

Poštovani premijeru Plenkoviću,

Nakon što smo u više navrata službeno molili i apelirali za sastanak zbog gaženja socijalnih radnika i korisnika sustava socijalne skrbi od strane ministra Aladrovića, a Vi nas niste čuli, ne preostaje nam ništa drugo nego uputiti Vam otvoreno pismo s molbom za hitnom reakcijom.

Prijedlogom reforme socijalne skrbi, ministar Aladrović ostao je dosljedan u svojoj odluci čime je pokazao duboko nerazumijevanje sustava na čijem je čelu. Odlučio je ignorirati više od 2400 kritika na set od sedam zakona, a nas koji smo u tome sudjelovali nazvao je interesnim skupinama. Ne samo da je time izabrao krivi smjer reforme nego je ružno i grubo javno ponizio korisnike socijalne skrbi, svih pet komora u sustavu socijalne skrbi, katedre Pravnog fakulteta u Zagrebu, pravobranitelje, Udruge, stručnjake praktičare i akademsku zajednicu.

Novim Zakonom o socijalnoj skrbi predlažu se slični organizacijski oblici i rješenja koja su se u ranijim pokušajima reforme pokazala promašena, ali se uopće ne pokušavaju riješiti gorući problemi koji prijete raspadom sustava socijalne skrbi. Sustav socijalne skrbi je potreban najranjivijim skupinama društva, kojima treba omogućiti dostojanstven život i poticati ih u svim životnim mogućnostima, a ne oduzimati im dostojanstvo i smanjivati im životne mogućnosti, te ih još dublje gurati u teškoće i probleme. Zato umjesto potpuno centraliziranog trebamo fleksibilan sustav koji će odgovoriti na velike regionalne različitosti naše zemlje.

Također, želimo Vam skrenuti pažnju da će ovom reformom koja uključuje i izmjene pet komorskih zakona ( socijalnih radnika, psihologa, socijalnih pedagoga, edukacijskih rehabilitatora i psihoterapeuta ) doći do gašenja ovih strukovnih organizacija zbog apsolutne kontrole resornog ministra nad njihovim radom.

Službenu i javnu podršku našem zalaganju za stvarnu reformu socijalne skrbi, decentralizaciju, autonomiju i neovisnost sustava i struke, dali su i Međunarodna federacija socijalnih radnika i sedam komora iz drugih sustava poput Hrvatske odvjetničke i Hrvatske obrtničke komore.

Upravo mi smo ti koji su javno ukazali da zakoni koji se donose nisu u skladu s Ustavom RH i drugim nacionalnim i EU propisima i zato smo duboko zabrinuti da je Vlada odlučila podržati prijedloge ovakve reforme sustava socijalne skrbi.

Vjerujemo da još uvijek ima mogućnosti da zajedno kreiramo sustav socijalne skrbi koji koristi više od pola milijuna građana Republike Hrvatske i zato Vas ovim putem molimo za hitnu reakciju obzirom na to da je set od sedam zakona upravo otišao u drugo čitanje u Saboru.

Za osobe s invaliditetom, obitelji u riziku, naše građane koji trpe siromaštvo i druge životne teškoće, socijalne radnike, psihologe, socijalne pedagoge, edukacijske rehabilitatore, pravnike i ostale stručnjake koji trajno ostaju u ovom sustavu, predložena reforma je dugoročno štetna, a za ministra Aladrovića ona je samo usputni eksperiment kojeg se više neće sjećati, niti sramiti kada u jednom trenutku ode iz našeg sustava. Država je onoliko socijalna, kvalitetna i civilizirana koliko skrbi o svojim najslabijim članovima društva.

Želimo vjerovati da je Vama stalo do najranjivijih skupina našeg društva, što ste pokazali u više navrata. Zato apeliramo na Vas predsjedniče Vlade - nemojte dopustiti da Republika Hrvatska bude socijalna država samo na papiru.

Antun Ilijaš i Štefica Karačić

Hrvatska komora socijalnih radnika i Hrvatska udruga socijalnih radnika

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Strukovne komore iz sustava socijalne skrbi osuđuju napad na liječnicu i djelatnicu Zavoda za javno zdravstvo u Bjelovaru.

Hrvatska komora socijalnih radnika, Hrvatska komora socijalnih pedagoga, Hrvatska psihološka komora, Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora i Hrvatska komora psihoterapeuta najoštrije osuđuju napad skupine prosvjednika na liječnicu i djelatnicu Zavoda za javno zdravstvo u Bjelovaru. Izražavamo solidarnost s svim djelatnicima u sustavu zdravstva i djelatnicama koje su napadnute samo zato što su radile svoj posao i dajemo punu podršku svim zaposlenicima u sustavu zdravstva.

Strukovne komore u sustavu socijalne skrbi sustavno upozoravaju na sve češće nasilno ponašanje korisnika usluga prema svim djelatnicima u javnom sektoru, te očekuju primjerene reakcije od nadležnih institucija, prije svega Ministarstva unutrašnjih poslova. Ukoliko se nasilnicima pošalje poruka da napad na službenu osobu može proći nekažnjeno, to može potaknuti nove oblike nasilja i na druge službene osobe. Strukovne komore u sustavu socijalne skrbi upozorava i na odgovornost medija u stvaranju pritiska na djelatnike u javnom sektoru i na obavezu izbjegavanja svih vrsta komunikacije koji uznemiravaju i potiču na nasilje i mržnju.

Hrvatska komora socijalnih radnika,

Hrvatska komora socijalnih pedagoga,

Hrvatska psihološka komora,

Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora,

Hrvatska komora psihoterapeuta

Index.hr – Komore socijalne skrbi osudile napad prosvjednika na liječnicu u Bjelovaru

Tportal.hr – Komore socijalne skrbi osudile napad prosvjednika na liječnicu u Bjelovaru

Jutarnji.hr – Komore iz sustava socijalne skrbi osudile napad na liječnicu u Bjelovaru: Sve je veći pritisak…“

SVJETLO ZA JAKOVA

Posljednjih 21 godinu, 14. prosinca prisjećamo se socijalnog radnika Jakova Kudrića koji je ubijen na svom radnom mjestu.

U svjetlu tragičnih događaja u Splitu i Đakovu, Hrvatska komora socijalnih radnika smatra kako je napokon došlo vrijeme za uvažavanje glasa struke, veća ulaganja u resurse socijalne skrbi te zajedničku suradnju svih dionika u stvaranju sigurnijih i kvalitetnijih uvjeta rada što će u konačnici, vjerujemo, rezultirati i većim zadovoljstvom naših korisnika, obitelji u riziku, osoba s invaliditetom, siromašnih te ostalih najranjivijih skupina.

U ovim trenucima sjećanja na preminule kolege, unatoč tome što se na perfidan način pokušava ušutkati glas stručnjaka, imamo snage za borbu za bolju reformu socijalne skrbi za dostojanstven, siguran rad i poštovanje u društvu koje zaslužujemo. Vječno ćemo s ponosom pamtiti naše kolege!

U znak sjećanja zapalimo svijeću na svojim radnim mjestima!

OTVORENO PISMO

Komora socijalnih radnika i Udruga socijalnih radnika: Pravo na papiru, a usluga nedostupna!

Ministre Aladroviću, poslušajte glas struke.

Korisnici to očekuju.

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, kao glas socijalnih radnika, obitelji u riziku, siromašnih, osoba s invaliditetom i mnogih drugih ranjivih korisnika sustava socijalne skrbi, obraćamo se javnosti s apelom da se ne zaboravi na sustav socijalne skrbi koji vapi za kvalitetnom reformom.

Predloženom reformom koja je prošla prvo čitanje u Saboru, a na koju je stiglo više od 2400 kritika u javnom savjetovanju, na kraju nitko neće biti zadovoljan ako se ne posluša glas struke. Reformu ministra Aladrovića kritizirali su katedre pravnih fakulteta, neovisni stručnjaci, ali i svih pet stručnih komora u sustavu socijalne skrbi čija se neovisnost od politike pokušava ukinuti. Ipak, za nas je ključan argument činjenica da udruge korisnika sustava socijalne skrbi također ne žele ovakvu promjenu. Umjesto da oni budu u fokusu reforme, ponovno se nema sluha za njihov glas.

Ovim putem apeliramo još jednom na ministra Aladrovića, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, da posluša glas struke, uvaži kritike i ideje s terena jer to upravo traže najranjiviji korisnici.

Antun Ilijaš, Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika
Štefica Karačić, Predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika

NAPAD NA DJELATNICE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB PRELOG

U petak 26.11.2021. godine dogodio se fizički napad na dvije djelatnice Centra za socijalnu skrb Prelog s namjerom njihovog ubojstva i uništenja službenog automobila, od strane mlt. djevojčice u Romskom naselju Kotoriba, prilikom obavljanja terenskog rada — smještaja djece u udomiteljsku obitelj na zahtjev majke djece. Djevojčica od 16 godina je sjekirom demolirala službeni automobil i nasrnula na djelatnice koje su uspjele pobjeći u susjednu kuću. Uslijed tog događaja svi su djelatnici Centra bili u stanju šoka i straha, te je kompletni kolektiv izuzetno otežano funkcionirao. Dodatan problem bili su i novinski tekstovi i reakcije korisnika te ostalih građana na te tekstove, koje su zastrašujuće, prijeteće i krajnje neprimjerene. Centar je podnio kaznenu prijavu Policijskoj upravi Međimurskoj zbog ugroze života i sigurnosti djelatnika, a Hrvatska komora socijalnih radnika omogućila je djelatnicima Centra vikend u Toplicama Sveti Martin te stručnu pomoć u obliku radionice održane od strane licenciranog psihologa.

AKCIJA "STOP GAŽENJU SOCIJALNIH RADNIKA"

24sata.hr – Reformom se gase komore. Iskoristit ćemo sva prava da zaštitimo članove i korisnike

Hr.n1info.com – Ilijaš: Komore neće biti poslušnici Ministarstva socijalne politike

Jutarnji.hr – Antun Ilijaš: Komore neće biti poslušnici Ministarstva socijalne politike

Tportal.hr – Osporavanu reformu češljali na okruglom stolu: Reforma socijalne skrbi dobrodošla, ali je možda korak unazad

Hr.n1info.com – Rasprava o zakonu: Reforma socijalne skrbi dobrodošla, ali je možda korak unazad

Index.hr – Šef Komore socijalnih radnika: Protiv smo reforme, mi nismo poslušnici Ministarstva

Tportal.hr – Ilijaš: Komore neće biti poslušnici Ministarstva socijalne politike

AKCIJA "STOP GAŽENJU SOCIJALNIH RADNIKA"

Hr.n1info.com – Pet komora u sustavu socijalne skrbi protiv reforme Josipa Aladrovića

Vijesti.com.hr – Svih pet komora iz sustava socijalne skrbi protiv reforme koja im gasi autonomiju

24sata.hr– Svih pet komora u sustavu socijalne skrbi protivi se reformi

Tportal.hr – Svih pet komora iz sustava socijalne skrbi protiv reforme ministra Aladrovića: Stiglo je 2400 kritika, ne možete ignorirati struku

Totalinfo.hr – Reforme Aladrovića: Pet komora u sustavu socijalne skrbi ustalo protiv prijedloga

Otvoreno.hr– Udruga i Hrvatska komora socijalnih radnika pokrenule inicijativu STOP gaženju socijalnih radnika

Glas-slavonije.hr – Protiv predloženih izmjena Zakona o socijalnoj skrbi

Zagrebancija.com – Komora socijalnih radnika: Aladrović nas gazi, nećemo to dopustiti

Index.hr – Komora socijalnih radnika se protivi novom zakonu: To nije reforma nego bleforma

Seebiz.eu– Ekspresni neuspjeh ministra Aladrovića

Jutarnji.hr – Komora i Udruga socijalnih radnika pokrenuli inicijativu protiv bleforme sustava socijalne skrbi

Tportal.hr– Aladrovićeva reforma u startu doživjela potpuni fijasko. Struka traži povlačenje zakona

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Priopćenje povodom upućivanja Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi u javno savjetovanje objavljeno je na mrežnoj stranici našeg Studijskog centra socijalnog rada.

Ukidanje pravne osobnosti centara za socijalnu skrb prijetnja je učinkovitosti i djelotvornosti sustava

Aktivnim zagovaranjem prava naših korisnika doprinijeli smo uspješnoj borbi za život oboljelih od cistične fibroze!

Jer, život nema cijenu.

Mojportal.hr – Hrvatska komora socijalnih radnika: Pomozite oboljelima od cistične fibroze jer život nema cijenu

Mojportal.hr – Hrvatska komora socijalnih radnika: Dok u HZZO-u razmišljaju hoće li pomoći oboljelima od cistične fibroze, jedan mladić je umro

Prilog javnoj raspravi o položaju djece i roditelja izloženih nasilju u situacijama konfliktnog razdvojenog roditeljstva iz psihosocijalne perspektive

Ovdje možete preuzeti dokument kojeg su priredile prof. dr. sc. Marina Ajduković i prof. dr. sc. Branka Sladović Franz sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Dokument

YammatFM – Radio aktivitet-O reformi s obje strane/18.10.2021.

Hr.n1info.com – Dnevnik u 18/Zagreb/16.10.2021. (10. minuta)

Hr.n1info.com - Aladrović treba jasno reći - moji ljudi su pogriješili ili nisu pogriješili

CENTRALIZACIJA SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI

Vijesti.hrt.hr – Centralizacija sustava socijalne skrbi, veće naknade i kontrola

Vijesti.hrt.hr - Bogdanović: Reforma sustava socijalne skrbi ide dalje

Dnevnik.hr - Aladrović predstavio reformu socijalnog sustava, socijalni radnici mu poručili: „Kratko i jasno-nema podršku“

Novavideo.dnevnik.hr – Dnevnik 04.10.2021. (26. minuta)

Izjava predsjednika Komore o najavljenim promjenama u sustavu socijalne skrbi

Putem sljedeće poveznice (od 13:22 min) možete pogledati izjavu predsjednika HKSR-a mr.sc. Antuna Ilijaša za N1 televiziju, a vezano uz najavljene promjene u sustavu socijalne skrbi:

Hr.n1info.com – Dnevnik u 18/Zagreb/26.9.2021.

OBAVIJEST

Dana 21. rujna 2021. godine predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika mr.sc. Antun Ilijaš, prisustvovao je sjednici Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika na kojem je predstavljen Akcijski plan za unaprjeđenje sustava socijalne skrbi. Prilikom glasovanja o navedenom Akcijskom planu, predstavnik Hrvatske komore socijalnih radnika te predstavnik Studijskog centra socijalnog rada bili su suzdržani. Predsjednik Komore je zatražio da se u Akcijski plan unese smanjenje javnih ovlasti, što je obećano da će biti učinjeno u konačnoj verziji teksta. Nakon sastanka, predsjednik Komore dao je izjavu za medije u kojoj je naglasio protivljenje centralizaciji u sustavu socijalne skrbi.

Hr.n1info. com – Ilijaš o Severininim optužbama: Sama kaže da je to dojam

Rb.	Izvor profesionalnog stresa	Aritmetička sredina (M)	St. devijacija
1.	Prozivanje socijalnih radnika u medijima (novine, televizija, portali)	4,32	0.91
2.	Nedostatak smještajnih kapaciteta	4,22	1.07
3.	Nedostatak institucija za daljnji specijalizirani tretman korisnika	4,19	0.96
4.	Česta izloženost kritikama javnosti	4,13	1
5.	Preopterećenost poslom (rokovi, velik broj korisnika)	4,13	0.89
6.	Nemogućnost udovoljavanju korisnikovim zahtjevima zbog objektivnih okolnosti (nedostatak sredstava, institucija i sl. )	4,09	0.93
7.	Nametanje poslova koji ne spadaju u opis mog radnog mjesta	4,00	1.13
8.	Izloženost verbalnoj agresiji korisnika	3,97	1.05
9.	Nedostatak udomiteljskih obitelji	3,96	1.2
10.	Nejasna tumačenja zakonskih odredbi	3,8	0.99
11.	Omalovažavanje od strane drugih stručnjaka	3,69	1.12
12.	Česte promjene zakonskih regulativa	3,62	1.07
13.	Loša suradnja s drugim institucijama	3,61	1.02
14.	Male mogućnosti napredovanja	3,31	1.23
15.	Izloženost fizičkim napadima korisnika	3,25	1.43
16.	Loše rukovođenje (voditelj, predstojnik, ravnatelj)	3.23	1.33
17.	Izostanak podrške kolega	3,01	1.24
18.	Loši međuljudski odnosi unutar ureda	2,97	1.32
19.	Neprikladan prostor za rad (veličina ureda, djeljenje ureda s drugim radnikom)	2,89	1.51
20.	Neopremljen prostor za rad (računala, namještaj i sl)	2,51	1.37
21.	Znatno veća zastupljenost žena među zaposlenicima	2,42	1.27

DOBRODOŠLI

08. 03. 2022.

Međunarodni dan žena

10. 03. 2022.

Dan ljudskih prava

15. 03. 2022.

Svjetski dan socijalnog rada

20. 03. 2022.

Međunarodni dan sreće

21. 03. 2022.

Međunarodni dan borbe protiv rasne diskriminacije

22. 03. 2022.

Svjetski dan voda

23. 03. 2022.

Svjetski dan meteorologije

25. 03. 2022.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve ropstva i prekooceanskoga odvođenja robova

27. 03. 2022.

Svjetski dan kazališta

28. 03. 2022.

Svjetski dan kazališta